Uoči summita koji će se u Bruxellesu održavati 18. i 19. listopada europski lideri počeli su užurbanije raditi na prijedlozima za suzbijanje krize i uspješnije izbjegavanje novih financijskih potresa unutar europske monetarne unije. U sklopu planova o stvaranju fiskalne unije kao najnovija inicijativa spominje se ideja o oformljavanju zajedničkoga središnjeg budžeta eurozone kako bi se ubuduće moglo na vrijeme pomoći slabijim članicama koje se nađu u problemima kakvi su umalo "potopili" Grčku. Iako konkretnijih službenih objava nema, neki visokopozicionirani europski dužnosnici medijima su prenijeli da se o toj ideji raspravljalo veći dio rujna, a za izradu nacrta moguće zajedničke blagajne zadužen je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, koji je s predstavnicima zemalja članica prošloga mjeseca raspravljao o obrisima toga plana. Financial Times, čiji novinari tvrde da su vidjeli prvi "grubi" nacrt plana, piše da će članice eurozone morati potpisati obvezujuće ugovore kojima pristaju na fiskalne reforme, a u njih će navodno biti uključena i inicijativa zajedničkog budžeta. No zasad je ona tek "u povojima", a i briselski razgovori među diplomatima samo su preliminarni.

Manevar Angele Merkel?

Unatoč tome ideja o centralnom budžetu neformalno se karakterizira kao pokušaj smanjivanja sve očitijih razlika između slabih i snažnih država unutar zone eura. Zanimljivo je da je najveći zagovornik takva modela upravo njezina najmoćnija članica Njemačka, pa ne čudi zaključak da se centraliziranim proračunom zapravo želi "isprovocirati" alternativa euroobveznicama koje su mnogi u eurozoni zazivali kao idealno protukrizno oružje, ali mu je kancelarka Angela Merkel presudila riječima "samo preko mene mrtve". Prema zasad dostupnim informacijama, centralizirani proračun punile bi sve države članice određenim dijelom nekih poreznih prihoda iz nacionalnih proračuna. Naravno, model bi uključivao i strožu kontrolu proračunske potrošnje svake pojedine države, a spominje se i vezanje takvoga plana za one koji vode k bankarskoj uniji. Kako piše The Wall Street Jornal, službeni Berlin se zalaže da se novac iz zajedničkog proračuna koristi i za financiranje novih mjera koje bi pojedine države trebale učiniti kompetentnijima, što bi također bilo vezano uz stroge uvjete koje bi država koja povlači novac morala ispuniti. S druge strane iz Francuske stiže prijedlog da se novac koristi i za osiguravanje naknada za nezaposlene kako bi se time rasteretili nacionalni budžeti.

Brojne nejasnoće

No ideja centraliziranog proračuna postavlja brojna pitanja i ostavlja nedoumice. Jedno od najvažnijih je hoće li se zbog nje i kako morati mijenjati temeljni europski zakoni, odnosno kakva bi bila pozicija Europske unije? Nije jasno ni kako bi se sve uskladilo s funkcioniranjem Europskoga stabilizacijskog mehanizma, posebnog fonda čija su sredstva također namijenjena spašavanju posrnulih država. Osim toga i sami preliminarni razgovori doveli su navodno do nesuglasica. Za zajednički budžet već sada ne žele čuti Austrija i Nizozemska.