Zaduživanje države zbog spašavanja gospodarstva od krize izazvane pandemijom koronavirusa moglo bi povećati javni dug na razine zadnji puta viđene prije četiri godine. Ukupni hrvatski javni dug iskazan prema metodologiji ESA 2010, krajem prošle godine iznosio je 293 milijarde kuna ili 73,2 posto BDP-a, što je 1,6 postotnih bodova manji udjel u BDP-u odnosu na kraj 2018. godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Pad i petu godinu

Gledajući udjel u BDP-u, javni dug pao je petu godinu zaredom, no u apsolutnom iznosu je krajem 2019. bio veći za 6,9 milijardi kuna nego godinu ranije.

Čimbenici koji su išli u prilog relativnom smanjenju javnog duga bili su nastavak povoljnih fiskalnih kretanja što je smanjilo potrebe države za zaduživanjem, okruženje visoke razine likvidnosti i nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

To je, kako navode, poboljšalo uvjete zaduživanja na domaćem i međunarodnom financijskom tržištu te doprinijelo smanjenju kamatnih stopa, čime su smanjeni izdaci za kamate te je poboljšana i ročna struktura duga. Dodaju da je pad udjela javnog duga u BDP-u i rezultat solidnog realnog gospodarskog rasta u 2019. godini od 2,9 posto.

Prema valutnoj strukturi, krajem 2019. godine vanjska komponenta javnog duga od 95,8 milijardi kuna smanjena je na godišnjoj razini za 8 milijardi kuna odnosno 8,6 posto dok je unutarnja komponenta uz rast na godišnjoj razini za 8,7 posto bila na razini od 197,2 milijarde kuna, čineći 67,3 posto u ukupnom javnom dugu.

Neće zaobići Hrvatsku

S obzirom na situaciju vezanu na pandemiju koronavirusa, nepovoljna ekonomska kretanja neće zaobići ni Hrvatsku, a mjere Vlade usmjerene na ublažavanje posljedica zaustavljanja ili usporavanja ekonomske aktivnosti iziskuju značajno povećanje rashodne strane proračuna, kažu analitičari RBA-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Smatraju da će potrebe za zatvaranjem proračunskog manjka država dijelom namiriti novim zaduživanjima na financijskim tržištima, bilo putem kreditnih linija bilo na tržištima kapitala, a to će se, kako navode, uz pad gospodarske aktivnosti nepovoljno odraziti na kretanje duga opće države u nominalnom i relativnom izrazu.

toga, uz pad gospodarstva u 2020. očekuju rast udjela duga opće države u BDP-u na razine i iznad 80 posto, zadnji put zabilježene 2016. godine. Dodatnim čimbenikom koji će pridonijeti povećanju smatraju slabljenje kune u odnosu na euro.