Kriptotržište 2025. godinu završava bez euforije, ali i bez kolapsa, u svojevrsnoj zoni sazrijevanja između listopadskog šoka i polaganog, institucionalno vođenog redefiniranja uloge bitcoina i stablecoina u globalnim financijama. Dok cijena vodeće kriptovalute klizi više od četvrtine ispod jesenskog rekorda, podaci i iz svijeta i iz Hrvatske pokazuju da iza dramatičnih naslova stoji tržište koje je naučilo živjeti s volatilnošću, a ne bježati od nje.

LJUBLJANA U PROBLEMIMA

Restorani i bistroi zatvaraju se jedan za drugim, ugostitelji u panici

“Tržište je jednostavno naučilo disati”, kaže Nikola Škorić, osnivač i direktor najveće hrvatske kripto mjenjačnice Electrocoin. U sirovim brojkama, vrijednost svih kriptovaluta u godinu dana pala je za oko deset posto: tržišna kapitalizacija s početka godine s 3,26 bilijuna dolara spustila se na oko 2,92 bilijuna, nakon što je u listopadu nakratko preskočila četiri bilijuna. Vrhunac se poklopio s rekordnom cijenom bitcoina – oko 126 tisuća dolara – da bi do kraja godine vodeća kriptovaluta izgubila oko 30 posto i spustila se prema 87 tisuća dolara.

Najveća likvidacija u povijesti kripto tržišta dogodila se 10. listopada kada je u samo dvadesetak minuta bitcoin izgubio oko 13 posto vrijednosti, a ether čak 22 posto, dok su pojedini altcoini bilježili padove od 60 do 85 posto. Okidač je, još uvijek se nagađa, bio zlonamjerni napad na jednu kripto burzu koji je izazvao lančanu reakciju zatvaranja dugih pozicija s polugom – tipičan podsjetnik da u kriptu poluga i dalje diktira tempo drame.

Volatilnost kao novo normalno

Unatoč tom šoku, Škorić naglašava da je 2025. “godina sazrijevanja” u kojoj je sentiment lišen “velikih iluzija i iracionalnih očekivanja kako će sve ‘sutra u nebo’, ali s jasnim signalima da kripto, a posebno bitcoin, više nije rubni eksperiment, nego infrastrukturni dio globalnog financijskog sustava”. Cijena bitcoina kreće se u širokom rasponu, snažno reagira na makroekonomske vijesti, monetarnu politiku i institucionalne priljeve, no struktura tržišta ostaje stabilna, što se vidi i “iz prve ruke prema podacima s Electrocoinove kripto mjenjačnice”.

“Drukčije nego prije, više nema panike pri svakom većem padu, ali ni nekritične euforije pri rastu – tržište je, naprosto, odraslo”, rezimira Škorić.

Ukupna tržišna kapitalizacija kriptovaluta 2025. “stabilizirala se oko razine od približno tri bilijuna dolara, pri čemu bitcoin i dalje čini više od polovice ukupne vrijednosti”, podsjeća Škorić. Ono što razlikuje ovaj ciklus od prethodnih nije toliko kretanje cijene koliko struktura sudionika: “institucionalni investitori više nisu ‘turisti’ koji testiraju teren, već strateški pozicionirani dugoročni sudionici”, a spot ETF-ovi i regulirani skrbnički servisi učvrstili su bitcoin kao alternativnu imovinu.”

Boro Vujović, direktor Operete

Tržište nekretnina? Kao vremenska prognoza – kišobran u jednoj, optimizam u drugoj ruci

“To, naravno, ne znači da je rizik nestao. Kripto je i dalje tržište na kojem se cijena može pomaknuti deset ili dvadeset posto u vrlo kratkom roku. Razlika je u tome što danas postoji kontekst, likvidnost i infrastruktura koja takve pomake može apsorbirati”, rekao nam je Škorić.

Program nagrađivanja

Zaba ponovno nagrađuje svoje klijente: u novom Programu preporuka moguće osvojiti do 100 eura

Zajednička poljoprivredna politika

Bez hrane i poljoprivrede nema sigurnosti za Europu – ma koliko ulagali u obranu

Hanfa 2025. opisuje prvenstveno kao godinu razjašnjavanja pravne naravi nove imovine: ključni izazov bio je utvrditi radi li se “uistinu o kriptoimovini ili o financijskom instrumentu koji je samo tehnološki ‘upakiran’ u oblik tokena”.

“Činjenica da su dionice ili obveznice tokenizirane, odnosno izdane na blockchainu, ne mijenja njihovu pravnu prirodu – i dalje je riječ o vrijednosnim papirima na koje se primjenjuje zakonodavstvo tržišta kapitala, a ne legislativa tržišta kriptoimovine”, poručuju iz agencije.

Upravo je “nedvojbeno razgraničenje tih kategorija predmet kontinuirane rasprave među europskim regulatorima”, pa će trebati još vremena da tržišna praksa donese višu razinu pravne sigurnosti. Na razini EU-a MiCA okvir već je postavio jasna pravila igre za fiat-rezervirane stablecoine, a Škorić podsjeća da je 2025. ujedno trenutak u kojem su regulatori “naprosto priznali ono što je tržište već znalo – da stablecoini nisu prolazna pojava, nego dio financijske infrastrukture”.

Hanfa navodi da je u Hrvatskoj trenutačno registrirano 17 pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom (VASP-ova), od kojih pet još nije započelo s poslovanjem. Ukupan volumen transakcija za 14 aktivnih društava 2024. iznosio je 436,6 milijuna eura, dok je u 2025., zaključno sa studenim, dosegnuo 472,9 milijuna eura, pri čemu se “vidi blag, ali kontinuiran rast interesa za trgovanje kriptoimovinom”.

Škorić procjenjuje da između 10 i 12 posto građana ima neku izloženost kriptovalutama, u odnosu na oko osam posto 2021., te naglašava da se razvoj domaćeg tržišta u 2025. “nije temeljio na spektakularnim obećanjima, nego na praktičnim rješenjima: mjenjačnicama, payment-servisima, jasnijem poreznom tretmanu i postupnoj profesionalizaciji sektora”.

“To je upravo onaj ‘dosadni’ razvoj koji dugoročno znači stabilnost – kripto u Hrvatskoj više nije nešto što se koristi ispod radara, nego imovina i tehnologija s jasnim pravilima”, dodaje, uz napomenu da je pozitivan trend institucionalnog interesa vidljiv i u započetim integracijskim suradnjama Electrocoina i istaknutih banaka.

Dramatičan slom nije scenarij

Hanfa tijekom 2026. očekuje licenciranje prvih društava koja će svoje kriptousluge smjeti pružati sukladno EU uredbama i koja će potom u svom cjelokupnom poslovanju biti pod nadzorom Hanfe.

“Taj će proces biti zahtjevan kako za društva koja žele postati tzv. CASP-ovi (pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom), tako i za Hanfu budući da određeni subjekti koji već sada smiju pružati određene kriptousluge morati završiti postupak autorizacije ispred Hanfe do 1. srpnja 2026. inače će morati prestati pružati svoje kriptousluge”, rekli su nam iz regulatorne agencije.

Nikica Gabrić, Klinika Svjetlost, osnivač i ravnatelj

Tehnološki napredak i AI ubrzat će procese u mnogim industrijama, no u zdravstvu je ljudski faktor nezamjenjiv

Što se bitcoina tiče, Škorić podsjeća da većina ozbiljnijih analiza polazi od pretpostavke kako “dramatični slom nije bazni scenarij” za 2026., već se očekuje “konsolidacija na višim razinama ili nastavak rasta”. Važnije od same cijene, kaže, jest da se bitcoin “sve manje kreće isključivo po vlastitoj logici, a sve više u korelaciji s globalnim financijskim sustavom”, što ga čini stabilnijim, ali osjetljivijim na kamatne stope, inflaciju i geopolitiku.

“Kriptotržište 2025. nije ni euforično ni depresivno – znakovi sazrijevanja pokazuju da je ono realno. Bitcoin nije spas svijeta, ali nije ni prolazni hir. Stablecoini nisu samo tehnološki ‘trendy’ dodatak, nego postaju temeljna financijska infrastruktura kod vodećih tradicionalnih financijskih i bankarskih igrača. Hrvatska nije kripto-velesila, ali ima funkcionalno i rastuće tržište. A 2026.? Ona će, naprosto, nagraditi strpljive i kazniti one koji i dalje misle da se ozbiljna tehnologija razvija preko noći”, zaključuje Škorić.