Unatoč trendu rasta iz mjeseca u mjesec, ukupni krediti banaka nastavljaju pad na godišnjoj razini.

Dosegnuvši 251 milijardu kuna, plasmani banaka građanima, tvrtkama i državi porasli su u lipnju peti mjesec zaredom za 0,8 posto. U usporedbi s lanjskim lipnjem, međutim, vidljiv je nastavak negativnog trenda na godišnjoj razini koji, uz povremene iznimke, traje od studenog 2012. Tako je u godinu dana ukupni kreditni portfelj domaćih banaka pao za 5,2 milijarde kuna, odnosno 2 posto.

Taj je pad posljedica promjena same strukture kredita i preferiranja zaduživanja u domaćoj valuti. Udio kredita uz valutnu klauzulu spustio se ispod 60 posto u ukupnima iznosom dosegnušvi 149,5 milijardi kuna, što je manje za 7,7 posto ili 12,4 milijarde kuna u godinu dana.

S druge strane, kunski krediti nastavljaju rast. Uz mjesečni rast od 0,9 posto krajem lipnja dosegnuli su 101,6 milijardi kuna, 7,2 milijarde kuna više (+7,7%).

"Udio kunskih kredita premašio je tako 40 posto što je porast od gotovo četiri postotna boda u samo godinu dana. Valutna struktura nastavila se mijenjati u korist kunskih kredita odražavajući sklonost zaduživanja u domaćoj valuti čemu je zasigurno doprinio i pad kamatnih stopa", kažu analitičari Raiffeisena.

Uz državu koja nastavlja razduživanje po dvoznamenkastim stopama, na godišnjoj razini padaju i krediti tvrtkama (0,1%). Rast je prisutan samo kod građana kojima su krediti porasli 3,9 posto, pri čemu su kunski veći za četvrtinu, dok su krediti uz valutnu klauzulu pali za 6,1 posto.