EN DE

Krediti domaćih banaka u listopadu na rekordnoj razini

Autor: Teuta Franjković
06. prosinac 2005. u 02:00
Podijeli članak —

I dalje krediti stanovništvu rastu brže nego oni odobreni poduzećima

Banke u Hrvatskoj zabilježile su rekordan mjesečni porast kredita za čak 3,2 milijarde kuna tako da su, prema podacima HNB-a, na kraju listopada ukupni krediti banaka svim sektorima iznosili gotovo 151 milijardu kuna.
Od toga na kredite stanovništva otpada 50,4 posto, a na trgovačka društva samo 39 posto. Također je nastavljen trend bržeg rasta kredita stanovništvu od poduzeća. Krediti stanovništvu bilježe godišnju stopu rasta od čak 23 posto, a krediti trgovačkim društvima tek 15,6 posto. Na taj se način ubrzava trend rasta kredita banaka u korist čega govore podaci koji pokazuju povećanje kredita banaka za 26,6 milijardi kuna, odnosno 21,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Tijekom ovog mjeseca stanovništvo je svojem dugu dodalo impozantnu brojku od 1,1 milijardu kuna, a poduzeća su također zabilježila rast kredita za 1,2 milijarde kuna. Promatrajući strukturu kredita, kontinuirani rast te iznos od 34,4 posto, zastupljeni su stambeni krediti koji su na kraju mjeseca listopada iznosili 26,2 milijarde kuna što je 30,3 posto više nego prošle godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Rastu „stambenjaci“
Promatrajući strukturu kredita stanovništvu, od početka 2003. godine prisutan je kontinuiran trend rast udjela stambenih kredita. Brojka građana koji su uzeli stambeni kredit tako je u posljednje četiri godine utrostručena. Iako se bilježi izniman rast stambenih kredita, oni se i dalje smatraju isplativom investicijom jer je riječ o potrošnji koja potiče domaći investicijski ciklus u graditeljstvu te pratećoj industriji. Prema podacima HNB-a, krediti banaka trgovačkim društvima na kraju mjeseca listopada iznosili su 59,2 milijarde kuna što je za 1,19 milijardi kuna više nego u mjesecu prije, za čak 7,98 milijardi kuna više u odnosu na prošlu godinu.
HNB to smatra nastavkom trenda snažne kreditne aktivnosti banaka započete u svibnju ove godine (prosječna godišnja stopa rasta kredita od svibnja do rujna iznosi 19,6 posto).
I iako guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski kao pozitivne točke svoje “oživljavačke” politike navodi rast BNP-a Hrvatske kao dokaz oživljavanja investicija i izvoza, postavlja se pitanje cijena koje svakodnevno bilježe konstantan rast te predviđene stope inflacije od čak 3,7 posto.

Banke u Hrvatskoj zabilježile su rekordan mjesečni porast kredita za čak 3,2 milijarde kuna tako da su, prema podacima HNB-a, na kraju listopada ukupni krediti banaka svim sektorima iznosili gotovo 151 milijardu kuna.
Od toga na kredite stanovništva otpada 50,4 posto, a na trgovačka društva samo 39 posto. Također je nastavljen trend bržeg rasta kredita stanovništvu od poduzeća. Krediti stanovništvu bilježe godišnju stopu rasta od čak 23 posto, a krediti trgovačkim društvima tek 15,6 posto. Na taj se način ubrzava trend rasta kredita banaka u korist čega govore podaci koji pokazuju povećanje kredita banaka za 26,6 milijardi kuna, odnosno 21,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Tijekom ovog mjeseca stanovništvo je svojem dugu dodalo impozantnu brojku od 1,1 milijardu kuna, a poduzeća su također zabilježila rast kredita za 1,2 milijarde kuna. Promatrajući strukturu kredita, kontinuirani rast te iznos od 34,4 posto, zastupljeni su stambeni krediti koji su na kraju mjeseca listopada iznosili 26,2 milijarde kuna što je 30,3 posto više nego prošle godine.

Rastu „stambenjaci“
Promatrajući strukturu kredita stanovništvu, od početka 2003. godine prisutan je kontinuiran trend rast udjela stambenih kredita. Brojka građana koji su uzeli stambeni kredit tako je u posljednje četiri godine utrostručena. Iako se bilježi izniman rast stambenih kredita, oni se i dalje smatraju isplativom investicijom jer je riječ o potrošnji koja potiče domaći investicijski ciklus u graditeljstvu te pratećoj industriji. Prema podacima HNB-a, krediti banaka trgovačkim društvima na kraju mjeseca listopada iznosili su 59,2 milijarde kuna što je za 1,19 milijardi kuna više nego u mjesecu prije, za čak 7,98 milijardi kuna više u odnosu na prošlu godinu.
HNB to smatra nastavkom trenda snažne kreditne aktivnosti banaka započete u svibnju ove godine (prosječna godišnja stopa rasta kredita od svibnja do rujna iznosi 19,6 posto).
I iako guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski kao pozitivne točke svoje “oživljavačke” politike navodi rast BNP-a Hrvatske kao dokaz oživljavanja investicija i izvoza, postavlja se pitanje cijena koje svakodnevno bilježe konstantan rast te predviđene stope inflacije od čak 3,7 posto.

Nedostaje „scoring“
Hrvatski udio kredita u BDP-u je pak tolik da čak i kada bi svi kreditni portfelji zemalja u tranziciji poput Slovenije, Slovačke ili Mađarske bili utrostručeni, ne bismo dosegli sadašnji iznos viši od 65 posto.
Bankama su privatne osobe bolji klijenti od poduzeća koja iako su solventna mogu kredite tražiti u inozemstvu što je za poduzeća povoljnije, a za banke neisplativa opcija.
Jedan od mogućih problema je nedostatak modela tzv. “Scoringa” – konsolidiranog pogleda na male i srednje poduzetnike.
Također ne postoji ni kreditni rejting samih klijenata, ni kreditni registar, a da se ne govori o nedostatku pouzdanosti u financijska izvješća malih i srednjih poduzetnika.
Prema podacima RBA analiza, ukupni plasmani banaka krajem rujna dosegli su iznos od 140,7 milijardi kuna i ostvarili najsnažniji rast u protekle dvije godine (16,7 posto na godišnjoj razini). Promatrajući kretanje inozemne pasive poslovnih banka tijekom ove godine, vidljivo je da nakon što je u lipnju ove godine dosegla rekordnu razinu od 63,5 milijardi kuna, u idućim mjesecima dolazi do smanjenje vanjske zaduženosti poslovnih banaka što će se, moguće odraziti i na povećanje investicija.
Krediti poslovnih banaka središnjoj državi pak u listopadu su povećani za 866 milijuna kuna i na kraju tog mjeseca iznose ukupno 12,6 milijardi kuna, što čini udio od 8,3 posto u ukupnim kreditima banaka svim sektorima gospodarstva.

Autor: Teuta Franjković
06. prosinac 2005. u 02:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close