Zatvaranjem poglavlja švicarskog franka u 2015., barem po pitanju konverzije, banke će 2016. pamtiti kao kratki predah između dvije zahtjevne godine. Gospodarstvo se napokon počelo oporavljati, optimizam vraćati tvrtkama i građanima dajući vjetra u leđa kreditnoj potražnji, a unatoč trima postavama u Banskim dvorima, konačno su se počele pospremati javne financije. I taman kad su se profiti oporavili od otpisa, a loši krediti trebali spustiti na jednoznamenkaste brojke, početak godine donio je krizu Agrokoru koji se obilno kreditirao i preko noći našao pred bankrotom.  Nakon pet milijardi kuna gubitaka koja im je donijela konverzija kredita u švicarskom franku, na kraju prošle godine banke su crtu podvukle ispod 6,4 milijarde kuna bruto dobiti. Oporavila se i profitabilnost pa je poslovanje vlasnicima donijelo prosječnih 9,6 posto povrata na kapital i 1,6 posto na imovinu. Unatoč dugom periodu niskih kamatnih stopa koje pritišće rezultat, operativno poslovanje i dalje je uspješno odolijevalo tom nepovoljnom okruženju. Proizlazi to iz činjenice da su sve sastavnice, osim kamatnih prihoda, imale pozitivan učinak na rezultat, no ključni je bio pad rezervacija i ispravaka vrijednosti, djelomično i kao posljedica konverzije. No, i u nesretnom okruženju niske cijene novca, prošle godine bankama se nenadano nasmiješila sreća – kroz globalno preslagivanje Vise. Američka divizija jednog od najvećih svjetskih izdavatelja platnih kartica pripojila je europski dio poslovanja u transakciji vrijednoj 18,4 milijarde eura što je domaćim bankama koje su imale udjel u Visa Europe podebljalo prihode za oko 650 milijuna kuna.