RBA analiza Pad hrvatskog BDP-a mogao bi ove godine iznositi 3,2 posto, a poseban problem je vanjski dug koji je gotovo 200 posto veći od izvoza roba i usluga

Pojačane pritiske na tečaj kune u odnosu na euro moguće je očekivati u jesen, a njihov intezitet ovisit će i o stanju na financijskim tržištima u svijetu i regiji, stoji u nimalo optimističnoj kvartalnoj makroekonomskoj analizi Raiffeisen banke (RBA) koja predviđa pad hrvatskog BDP-a ove godine za 3,2 posto. Opasnosti od deprecijacije kune analitičari RBA objašnjavaju ovogodišnjim ključnim utjecajem kretanja na tekućem računu platne bilance za razliku od prijašnjih godina kada je najvažniji utjecaj na devizno tržište dolazio od priljeva inozemnog kapitala te povećane potražnje za kunama. “Tijekom drugog i trećeg tromjesečja očekujemo slabije deprecijacijske pritiske na kunu uslijed priljeva stranih valuta od turizma”, smatraju u RBA. Pritisci na tržište novca zabilježeni početkom godine rezultat su, između ostaloga, intenzivnog zaduživanja središnje države i izvanproračunskih fondova na domaćem tržištu kapitala kroz aukcije trezorskih zapisa i kreditnioh aranžmana s domaćim bankama. U takvim okolnostima ne čudi rast kamatnih stopa na rekordno visoke razine, a taj trend mogao bi se nastaviti i u narednom razdoblju, tvrdi se u kvartalnom izvješću. “U narednom razdoblju očekujemo zadržavanje razdoblja izraženije volatilnosti na domaćem novčanom tržištu, ali i razdoblja visokih kamatnih stopa”. Inozemni dug Hrvatske još je jedan problem na koji ukazuju u RBA. Naime, dok je rast duga uobičajen, očite su promjene u strukturi. Dug korporativnog sektora ove godine zabilježit će osjetnije smanjenje, a država će krenuti u veće vanjsko zaduživanje što će otvoriti veće mogućnosti privatnom sektoru za zaduživanje na domaćem tržištu. O stupnju zaduženosti dovoljno govori i podatak da je vanjski dug krajem 2008. bio gotovo 200 posto veći od izvoza robe i usluga.