Kako su hrvatske banke izravno (Zagrebačka je banka vlasnica mostarske UniCredit Bank) i neizravno kroz matične banke povezane s bankovnim sustavom BiH, situacija na tom tržištu bitna je i za njihovo poslovanje.

Porazgovarali smo, stoga, s Kemalom Kozarićem, guvernerom Centralne banke Bosne i Hercegovine, koji je za Poslovni dnevnik govorio o stanju u finacijskom sektoru, posebice u bankarstvu BiH, potencijalnim rizicima i reformama koje će biti nužno napraviti. Kozarić ocjenjuje da je bankarski sektor BiH prilično likvidan, ali je trenutačno problem kvaliteta kredita. Guverner najavljuje i povećanje iznosa osiguranih depozita građana u bankama. U BiH je zabilježen rast nekvalitetnih kredita od 7,1 posto i to je jedan od potencijalnih rizika za bankarski sektor. S druge strane banke su u krizi promijenile svoje ponašanje i više se orijentirale na depozite, nego na plasmane. To je razlog rasta pasivne kamatne stope (na depozite, op.), što negativno utječe na aktivnu kamatnu stopu (na kredite, op.). Također banke su pooštrile uvijete za dobivanje kredita, pažljivije upravljaju rizicima. Nisu, dakle, prestale s kreditiranjem, ali su ipak značajno smanjile sredstva za kredite. S druge strane, lani je po prvi put čak devet banaka zabilježilo gubitke, što jasno govori da će one morati pokrenuti kreditnu aktivnost, jer im je to glavni izvor prihoda. Važno je, međutim, da je bankovni sektor zadržao povjerenje građana, jer je krajem 2008. povučeno 800 milijuna KM depozita, da bi u listopadu 2009. oko 600 milijuna KM vraćeno u financijske kanale.

No, dosta je i pritužbi na rad banaka. Kreditni jamci se žale da su prevareni, a korisnici kredita na povećanje kamata na kredite u otplati?
Točno je da ima dosta pritužbi onih koji servisiraju svoje kredite, ali i jamaca, koji često moraju otplaćivati tuđe kredite. No isto tako, banke nisu socijalne ustanove i one vode računa, jer imaju odgovornost i prema svojim osnivačima i prema depozitarima za svaki plasirani pfening. Dakle, istina je kako trenutno postoji loša medijska slika banaka, ali ja nemam dvojbu da je bankovni sektor odigrao vrlo važnu ulogu u poslijeratnoj ekonomiji BiH. Nekih 14 milijardi KM je plasirano u ekonomiju Bosne i Hercegovine, 7 milijardi realnom sektoru, 7 milijardi građanima, a zaduženje po građaninu iznosi nekih 1800 KM. I to je sve urađeno preko poslovnih banaka, jer nema niti jedne ekonomije bez zdravog bankovnog sektora. Možemo reći da je naš bankovni sektor zdrav i za sada stabilan, ukoliko se nešto ne pogorša na širem području, što ne očekujemo.

Centralna banka je potpisnik Bečke incijative s inozemnim bankama, čije banke kćeri drže glavninu bankarskog tržišta u BiH. Što taj sporazum znači za BiH?
Da, riječ je o devet banaka koje kontrolitraju preko 80 posto ekonomskog prostora BiH, kad su u pitanju depoziti, plasmani, platni promet, kartičarsko poslovanje, itd. Mi smo počeli raditi stres testove za te banke i prvi rezultati govore da su te banke dobro kapitalizirane, a te su se banke kroz Bečku inicijativu obvezale da će ostati kreditno aktivne u BiH, a u ekstremnim situacijima neke banke trebale bi dodatni kapital. No, tu ekstremnu situaciju za sada ne očekujemo, tako da nema potrebe za dodatnim kapitalom, mada su se banke obvezale na to ukoliko bude potrebe.

Zbog ekonomske krize sve je manje mogućnosti za kvalitetne kreditne plasmane. S druge, pak, strane sve su učestaliji zahtjevi za ukidanje jamaca kao instrumenta osiguranja kredita jer tisuće jamaca, koji danas vraćaju tuđe kredite, tvrde da su prevareni od strane korisnika kredita ili banke. Što mislite o tim zahtjevima?
Jamac kao jedan od instrumenata osiguranja kredita nije prisutan toliko na Zapadu, kao kod nas, jer se tamo jamči, uglavnom svojom imovinom, kreditnom poviješću, zaposlenjem. S druge strane jamci moraju znati da pismenim pristankom da budu jamci imaju gotovo iste obveze kao i glavni dužnik. Ono što se ranije događalo je da su ljudi vrlo lagano i bez ozbiljnijeg promatranja svih tih rizika ulazili u takav odnos, a to im se sada vraća kao bumerang. Činjenica je da većina tih ljudi nije pročitala ugovore i ne znaju točno klauzule iz ugovora i zbog toga danas imaju probleme. Mi smo uvođenjem kreditnog registra snimili pravo stanje stvari, i tek smo tad vidjeli da su neki ljudi uzimali i po pet šest kredita, a isto toliko puta su neki ljudi bili jamci, što jasno govori da nisu mogli servisirati te svoje obveze. Sada im je netko drugi kriv, ali mislim da krivica stoji na strani jamaca, jer su olako prihvatali obveze

Dobro, ali zar banke ne mogu koristiti druge instrumente osiguranja plasmana?
Pa to će se vjerojatno promijeniti. Postoji instrument osiguranja povrata kredita koji je vrlo popularan, a to je da se kredit osigura kod osiguravajućih društava i da se isključe jamci. No, dosadašnje obveze jamaca se moraju ispoštovati. Naravno ja ne opravdavam one koji su iz financijskih institucija zloupotrijebili te poštene ljude, u nekim slučajevima i naivne. Oni moraju odgovarati. Ali, nije u redu da oni koji su pristali šest ili sedam puta biti jamac sada krive nekog drugog. Moraju, prije svega, sebe upitati zbog čega su to napravili.

Iznos osiguranog depozita u BiH bankama je 35.000 KM. Je li taj iznos dostatan da bi se zadržalo povjerenje u bankovni sektor i hoće li se on povećavati?
Točno je da je iznos osiguranih depozita 35.000 KM. S tim iznosom je pokriveno oko 96 posto malih štediša. Mi smo se odlučili za tzv. step-by-step princip. Nismo se odlučili za davanje obećanja koje vlasti BiH ne mogu ispuniti. Znamo da je u okruženju u nekim slučajevima osiguranje depozita neograničeno, u nekim slučajevima je osiguran depozit do 100 tisuća eura. Nismo išli tim principom jer smo smatrali da su iskustva koja naše štediše pamte još iz ex-Jugoslavije dosta bolna i da BiH ne treba priuštiti još jedno razočarenje svojim štedišama.
Potpisali smo garantni fond od 40 milijuna eura, koji je podloga povećanju iznosa osiguranog depozita na 45.000 KM, a pred kraj godine očekujemo povećanje na 50.000 KM (25.000 eura).

Hoće li se nastaviti proces okrupnjavanja bankovnog sektora?
Pa, sigurno je da je postojećih 30 banaka previše za tržište BiH. Nekih desetak banaka bilo bi sasvim dovoljno, ali to je kako ste i sami rekli proces. Evu upravo imamo vijest da UniCredit pregovara o kupnji NLB banke, što znači da će se taj proces prenijeti i na naše tržište, ali i neke druge banke ovdje pokušavaju se spojiti. U BiH samo pet banaka drže preko 80 posto tržišta. Tako da su se već glavni igrači pozicionirali.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Razvojna strategija

Nova faza elektrifikacije i inteligentne vožnje usmjerena je na europske ceste

Što je ono što trenutno usporava razvoj bankovnog sektora u BiH? Je li to dvoentitetska podijeljenost bankovnog tržišta ili nedostatak nadzora na razini države?
Uglavnom su banke aktivne u oba entiteta i to nije sporno, ali jest sporno da je nadzor ostao na entitetskoj razini i mislimo da će se tu morati dogoditi reforma kako bi se supervizija podigla na državnu razinu, jer su banke aktivne na cijelom prostoru BiH. To će biti neminovno, jer evo vidimo i u Europskoj uniji se dogovara jedan nadzornik za kompletan sustav, a posebno zbog toga što su bankarske grupacije prisutne u BiH; UniCredit, Raiffeisen i Hypo, aktivne u cijeloj regiji i u Hrvatskoj i u Srbiji i u Rumunjskoj, Bugarskoj itd. Ta dakle prekogranična supervizija je sada ključna. Pokazalo se u ovim kriznim vremenima da je vrlo važna i nužna. S druge strane je problem nedostatak kvalitetnih klijenata. Ekonomija vapi za sredstvima, a banke imaju sredstava, ali još uvijek nemaju dovoljno razvijeno upravljanje rizicima da bi mogle plasirati ta sredstva najboljim klijentima.

Selidba rezervi

Gdje Centralna banka BiH čuva devizne rezerve i kako se njima upravlja?
S deviznim rezervama, koje trenutno iznose 3,1 milijardu eura, upravlja se dnevno i to na tri razine. S početkom krize promijenili smo našu politiku i preselili smo devizne rezerve iz europskih poslovnih banaka u središnje banke Europske unije i one se danas nalaze u centralnim bankama Njemačke, Francuske i Luksemburga i mogu reći da od početka krize 2008. do danas nismo imali gubitka ni jednog pfeninga. On su dakle u zemljama AAA rejtinga i vrlo ih se pažljivo prati na dnevnoj osnovi.

Krizu osjetili svi

Kakvo je stanje u ostalim segmentima financijskog sektora: tržištu kapitala, osiguranja, leasingu, investicijskim fondovima ?
Mogu reći da se osjetila ta procikličnost krize. Nije, dakle, samo bankovni sektor osjetio krizu, iako on čini 80 posto financijskog sektora. Osjetilo je krizu i tržište kapitala, gdje je oko 16 posto smanjena vrijednost dionica, a promet je drastično pao, zatim mikrokreditni sektor ima rast nekvalitetnih kredita od 20 posto, leasing kompanije su također smanjile svoju aktivnost, osiguravajuća društva, isto, osjećaju krizu…

Kad možemo očekivati opravak financijskog sektora?
Indikator opravka može biti kretanje BDP-a. Milim da ćemo već ove godine imati rast BDP-a od 0,5 posto, a već sljedeće godine imat ćemo i značajniji rast.