Tržišna kapitalizacija pet najvećih hrvatskih kompanija po ostvarenim prihodima prošle godine, čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi, u posljednjih je 11 mjeseci smanjena u prosjeku 42,8 posto, što je nešto bolje od stope pada ukupne tržišne kapitalizacije na Burzi koja je u istom razdoblju pala 48,8 posto.

Konzum rekorder
Najveću stopu smanjenja tržišne kapitalizacije od 72 posto zabilježio je Konzum. Početkom godine njegova je tržišna kapitalizacija iznosila 11,9 milijuna kuna, da bi na početku prosinca pala na 3,5 milijardi kuna. Velik pad tržišne kapitalizacije istodobno je sasvim u suprotnosti sa zabilježenom dobiti u prvih devet mjeseci ove godine. Konzum je prema financijskom izvješću objavljenom na stranicama Zagrebačke burze ostvario u prvih devet mjeseci ove godine stopostotno povećanje dobiti u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Još je zanimljiviji slučaj s Plivom čija je tržišna kapitalizacija u ovoj godini jedina zabilježila rast. Dok je ona u ovoj godini povećana za 3,8 posto, u prvih je devet mjeseci ove godine ta farmaceutska kompanija zabilježila gubitak od 107 milijuna kuna. Poslije Plive najbolje su prošle Hrvatske telekomunikacije kojima je tržišna kapitalizacija smanjena 37,5 posto.

Pad dobiti HT-a
Cijena ove dionice koja je krajem prošle godine najzaslužnija za populariziranje trgovanja dionicama među hrvatskim građanima od početka godine pojeftinila je 41 posto, što je bolje od dioničkog indeksa CROBEX koji je od početka godine izgubio 68,2 posto vrijednosti. Hrvatske telekomunikacije u prvih su devet mjeseci ove godine zabilježile 12,3 posto manju dobit u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ina je druga kompanija na ljestvici najvećeg smanjenja tržišne kapitalizacije. Njezina se tržišna kapitalizacija smanjila za 53,5 posto. Ta je dionica ljetos bila najzaslužnija za održavanje likvidnosti Zagrebačke burze zahvaljujući ponudi mađarskog Mola za preuzimanje i neočekivanoj spekulaciji o protuponudi austrijskog OMV-a. Očekivanje borbe austrijske i mađarske naftne industrije oko najveće hrvatske kompanije po prihodima dva je mjeseca dizalo cijenu dionice, da bi na kraju OMV odustao od borbe, a većina ulagača naposljetku prihvatila Molovu ponudu od 2800 kuna po dionici. Nedugo nakon toga cijena je počela padati, da bi u studenom rekordno pala ispod cijene po kojoj se Inina dionica mogla kupiti u javnoj ponudi. Početkom prošle godine financijska kriza koja se počela valjati u SAD-u sredinom je godine nešto snažnije pogodila i domaće tržište kapitala. Institucionalni ulagači, pogotovo inozemni, u većem su se broju počeli povlačiti sa Zagrebačke burze što je dovelo do opadanja likvidnosti koje je svakoga sljedećeg mjeseca postajala sve vidljivija. Dionica Ine bila je jedina koja je zbog velikih očekivanja ulagača bilježila velik promet i time povećavala prosjek cijele Burze. Pad redovnog prometa posebno je bio vidljiv u studenom kada je tržišna kapitalizacija pala 19 posto.