Kiimo cilja tržišni udjel težak 300 milijuna eura, ‘lov’ kreće iz Zagreba

Autor: Tomislav Pili , 19. svibanj 2021. u 12:18
Foto: Shutterstock

Kiimo nudi rješenje korištenjem svih modela prijevoza, dostave istoga dana te cjenovno povoljnog i potpuno osiguranog dostavnog procesa.

Ulazak Zagrebačke burze (ZSE) u vlasništvo sjevernomakedonskog tržišta kapitala počeo je davati opipljive plodove dolaskom startupa Kiimo na platformu za prikupljanje kapitala Funderbeam, u kojoj ZSE ima trećinu udjela.

Kako doznaje Poslovni dnevnik, u idućim tjednima Kiimo će organizirati kampanju prikupljanja kapitala, a kako nam je rekao suosnivač tvrtke David Pavlovski, cilj je doći do 500.000 eura.

“Taj će novac biti iskorišten za financiranje prvih operacija i prve faze razvoja tehnologije umjetne inteligencije koju koristimo”, pojasnio je Pavlovski.

Kiimo je startup iz područja prijevoza, preciznije dostave paketa. Osmislili su peer-to-peer sustav dostave temeljen na ekonomiji dijeljenja. “Ulazimo i pozicioniramo se unutar tržišnih segmenata zadnjeg kilometra te urbane dostave.

Dok je dostava zadnjeg kilometra dugo bila ključni izazov s kojim se suočavala branša dostave paketa, namirnica i hrane, Kiimo nudi rješenje korištenjem svih modela prijevoza, dostave istoga dana te cjenovno povoljnog i potpuno osiguranog dostavnog procesa”, pojašnjava Pavlovski.

Prema brojkama koje je iznio, dostava paketa u regiji jugoistočne Europe golem je posao u kojem se doslovno vrte milijarde eura. Pavlovski ističe da se godišnje u našoj regiji dostavi 1,5 milijardi paketa, a Kiimo želi pet posto tog kolača.

Gažić

Veseli što od početka godine, nakon zastoja u 2020. uzrokovanog Covidom, snažno raste interes za Funderbeam. Razgovaramo s nekoliko tvrtki.

“Uzimajući u obzir prosječni trošak dostave od 4 eura po dostavljenom paketu, tržišni udjel koji cilja naš tim vrijedi 300 milijuna eura”, poručuje Pavlovski. S obzirom da naplaćuju proviziju od 25 posto za korištenje njihove platforme, godišnji prihodi trebali bi dosegnuti 75 milijuna eura.

Kako najavljuje Pavlovski, Kiimo će led što se tiče poslovanja probiti upravo u Zagrebu. “Zagrebačka podružnica već je otvorena i započet će s radom ovoga tjedna, a podružnice u Ljubljani, Beogradu i Sofiji u idućih godinu dana”, kaže suosnivač Kiima.

Start u Zagrebu ustvari uključuje partnerstvo s dostavljačkom tvrtkom DPD oko testiranja mogućnosti dostave istoga dana u određenom dijelu grada, točnije Novom Zagrebu. Pavlovski kaže kako će u bliskoj budućnosti najaviti početak rada u još nekoliko gradova.

“Ukupno, imamo više od 10 novih gradova u jugoistočnoj Europi u našim planovima za idućih 18 do 24 mjeseci”, kaže Pavlovski. No, pokretanje poslovanje u 10 gradova tražit će nova ulaganja, pa Pavlovski najavljuje novu rundu dokapitalizacije sredinom iduće godine.

U idućih nekoliko godina Kiimo bi trebao biti prisutan u svim velikim gradovima jugoistočne Europe, kaže prvi čovjek tvrtke. Pavlovski smatra da bi poslovanje trebalo biti “na pozitivnoj nuli” već šest mjeseci nakon početka rada u spomenutim gradovima.

Povezivanje burzi

Ovaj startup namjeravao je na Funderbeamu prikupiti novac još lani, no pandemija je te planove odgodila. Valja naglasiti kako ovo nije prvi put da Kiimo koristi mogućnosti koje pruža hrvatska financijska industrija. Naime, prije dvije godine Kiimo je bio dio skupine od 25 startupa koji su dobili ulaganje od prvog hrvatskog fonda rizičnog kapitala, Fil Rouge Capitala.

Kiimovo prikupljanje pola milijuna eura preko Funderbeama rezultat je pak vlasničkog povezivanja burzi u Zagrebu i Skoplju. Zagrebačka burza od 2019. drži 5,3 posto udjela u Makedonskoj burzi, a ove je godine tamošnji financijski regulator odobrio povećanje ZSE-ova udjela između 10 i 20 posto. No, do te transakcije još nije došlo.

“Makedonsko tržište nam je blisko godinama, upravo zato smo i pokrenuli aktivnosti da Funderbeam ponudimo i sjevernomakedonskim kompanijama i ulagačima”, kaže predsjednica Uprave Ivana Gažić i otkriva kako su lokalne vlasti bile vrlo fleksibilne te čak izmijenile neke propise kako bi to bilo moguće, a cijeli proces je podržao i lokalni USAID jer je prepoznao manjak opcija financiranja za lokalne inovativne startup kompanije.

Pavlovski

Novac prikupljen na Funderbeamu bit će iskorišten za financiranje prvih operacija i prve faze razvoja tehnologije umjetne inteligencije koju koristimo.

“To, naravno, bez suradnje s Makedonskom burzom ne bi bilo moguće, stoga je vrlo bitna povezanost među tržištima kapitala u regiji”, naglašava Gažić.

Na pitanje kako ocjenjuje tamošnju startup scenu i njezine potencijale prikupljanja kapitala, čelnica Zagrebačke burze kaže da je sudjelovala na nekoliko pitch događanja u Sjevernoj Makedoniji i može reći da zemljopisni položaj nije nikakva prepreka za inovativnost.

“Inovativnih ljudi ima svugdje, samo im treba pružiti priliku i omogućiti da financiraju svoj rast i razvoj. Tako i u Sjevernoj Makedoniji prepoznajem veliku ambiciju i želju poduzetnika da stvaraju i stvore regionalne ili čak globalne igrače”, kaže Gažić.

Dolaskom Kiima oživjet će i Funderbeam SEE čiju je izraženu dinamiku pandemija naprasno prekinula. Podsjetimo, do kraja 2019. Funderbeam SEE je kroz 10 kampanja omogućio domaćim startupima i malim kompanijama prikupljanje više od 5 milijuna eura kapitala. Ivana Gažić kaže kako o nekim drugim imenima ne može zasad govoriti.

“Međutim, izuzetno nas veseli što od početka ove godine, nakon zastoja u 2020. godini uzrokovanog pandemijom, vidimo izuzetno velik porast interesa za financiranje putem Funderbeam platforme. Vodimo intenzivne razgovore s nekoliko tvrtki i nadam se da ćemo uskoro moći i konkretnije govoriti o kojim se imenima radi”, kaže Gažić.

‘Stiže novi val investicija’

Dodaje kako smatra da postoje dva trenda koja su povećala broj zainteresiranih: U Hrvatskoj prvi put imamo veći broj potencijalnih investitora u startupe, a uspjesi Infobipa, Nanobita i Rimac automobila svakako su povećali vjeru osnivača tvrtki da su takve priče moguće i kod nas.

“Ova dva trenda stvorila su vrlo optimistično raspoloženje na startup sceni i smatram da je val novih investicija pred nama. Ono što bi svakako pomoglo jest da država prepozna važnost ovakvog trenda i omogući hrvatskim građanima ulaganje preko investicijskih računa koji bi bili oslobođeni plaćanja poreza. To smo predlagali za Funderbeam, ali i druge investicije u mala i srednja poduzeća”, zaključuje Gažić.

Komentirajte prvi

New Report

Close