Iz dobro je obaviještenih tržišnih krugova ovih dana procurilo kako, uz austrijsku BKR banku, za većinski paket dionica Slatinske banke u novije vrijeme veliko zanimanje pokazuje belgijska KBC banka čiji su ljudi prije nekoliko tjedana već počeli “snimati” stanje u toj banci. Istina je da se još od početka ove godine dosta govori o prodaji Slatinske banke. Prve glasine, podsjetimo, krenule su početkom godine kada su dotadašnji većinski vlasnici banke (Ante Šimara, tvrtke u njegovu vlasništvu i njegova obitelj) prodali svoje dionice. Imena kupaca tog povelikog “paketa” dionica ostala su nepoznanica sve do ovih dana kada se moglo čuti, istina, još neslužbene najave o zanimanju Austrijanaca i Belgijanaca.

Banka traži partnera
U Upravi banke, pak, kažu kako o tim najnovijim najavama nemaju nikakve informacije, ali i da ne isključuju neku od tih opcija tim prije što, kako kažu, ne kriju da već duže vrijeme i priželjkuju ulazak u banku jaka i pouzdana strateškog partnera. U nedostatku prave i pune informacije o današnjem stanju dioničke knjige, ponovimo stanje dano na uvid dioničarima prije par dana na godišnjoj Glavnoj skupštini Slatinske banke. Tada je, naime, predočeno kako su tri najveća pojedinačna vlasnika dionica banke: dva švedska investicijska fonda s ukupno 14,75 posto, DAB (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka) s 11,12 posto te Ingra s 5,85 posto dionica banke. Desetak drugih dioničara među kojima su opet neki strani i domaći investicijski fondovi te druge tvrtke držali su manje od po 5 posto dionica, s tim da je u dioničkoj knjizi upisano i blizu 3000 malih (privatnih) dioničara. Zna se, međutim, i da se stvarno stanje u dioničkim knjigama, dijelom i zbog stalnog, a u novije vrijeme i nešto žurnijeg trgovanja dionicama banke, iz dana u dan mijenja, pa se pouzdano ne može i znati koja je trenutačna i stvarna dionička struktura banke, odnosno je li netko u međuvremenu stekao i poveći paket dionica banke. Burzovni, pak, analitičari posebno drže zanimljivom najavu kako je belgijska KBC banka ponovno bacila oko na neku domaću banku. Ako se te najave pokažu istinite, bio bi to treći ili četvrti pokušaj da ta banka uđe na domaće bankarsko tržište. Podsjetimo, kako se belgijski KBC svojevremeno zanimao za Croatia banku, a u novije vrijeme i za HVB Splitsku banku. No, kako su Belgijanci bili (i još su uvijek) i vlasnici trećine udjela u Novoj Ljubljanskoj banci, HNB im nije dozvoljavao ulazak u Hrvatsku sve dok se “ne riješi pitanje duga Ljubljanske banke prema našim “starim” deviznim štedišama” .Sada, pak, kada belgijska KBC banka, prema nekim najavama, prodaje udjel u Novoj ljubljanskoj banci (zbog odluke slovenske vlade da joj ne dopusti preuzimanje nadpolovičnog udjela u NLB-u) vjerojatno “starih” zapreka ni u nas ne bi više trebalo biti .

Stabilna banka
Veliki interes stranih strateških investitora za Slatinsku banku je razumljiv i, rekli bi, očekivan. Tim prije što se radi o dobroj i stabilnoj banci. Slatinska je banka, podsjetimo, od osnutka, prije 14 godina pa do danas u kontinuitetu pozitivno poslovala. Aktiva banke “teška” je 890 milijuna kuna, temeljni kapital oko 93 milijuna kuna, a u 2005. banka je ostvarila i neto dobit vrijednu 8,41 milijun kuna. Banka ima i razgranatu poslovnu mrežu koju čini 15 poslovnica i 13 ispostava. U zadnje tri-četiri godine banka je ostvarivala godišnju neto dobit vrijednu i do 12 milijuna kuna, što je bivala i dobra osnova da se redovnim i povlaštenim dioničarima isplaćuje i dividenda. Burzovni analitičari i ističu kako je još prerano donositi konačan sud o tome tko će, kada i po kojoj cijeni preuzeti Slatinsku banku ili blaže rečeno – postati njezin strateški partner. Jedno je, ipak, izvjesno. S obzirom da stalno raste interes za dionicama banke, može se s velikom sigurnošću reći i kako najnovija rekordna cijena za redovne bančine dionice, zasigurno, neće biti i posljednja.

Cijena povlaštenih dionica ove godine utrostručena!
Tijekom prošle godine dio investitora se, u potrazi za novim otkrićima okrenuo bankovnom sektoru, shvativši kako bi dionice malih banaka, u očekivanju strateške konsolidacije, mogle postati vrlo vrijedna aktiva. To je, pokazalo se kasnije, bila umjerena pretpostavka, jer se upravo grupica malih banaka, pretvorila u – zlatni rudnik, nudeći spektakularne prinose. U toj skupini našla se i Slatinska banka, u čijoj je vlasničkoj strukturi dominirao Ante Šimara, putem niza povezanih tvrtki i osoba. To se nipošto nije kosilo s percepcijom Slatinske banke kao potencijalne akvizicije, ali je zbog toga trgovinu u prvom redu karakterizirao relativno nizak obujam trgovine. Sve do početka godine, kada se Šimara, na zaprepaštenje promatrača, odlučio riješiti silne količine dionica isprovociravši nagađanja o pozadini cijele priče. Spominjala se i mogućnost skrivenih gubitaka, ali i niz privatnih razloga takve žurbe, a epilog visoke ponude dionica i agresivne rasprodaje bila je korekcija cijene redovnih dionica (SNBA-R-A), koja se, s tada maksimalnih 1200, spustila gotovo do 900 kuna. I tu počinje njihov boom, jer Šimaru i istaknutije male dioničare ubrzano zamjenjuju institucionalni investitori, otvarajući seriju novih rekorda koja, uz povremene prekide, još uvijek nije završena. Već do kraja prvog kvartala popravljen je i prijašnji all-time-high, a koliko god se tada činila odveć optimističnom pretpostavka prema kojoj bi uzlazan trend mogao ugroziti i ključnu psihološku razinu od 2000 kuna, upravo se taj scenarij dogodio prošloga tjedna. Istodobno, cijena povlaštenih dionica (SNBA-P-A) u proteklih se godinu dana – utrostručila (s 440 na 1400 kuna). U posljednje vrijeme uz Slatinsku banku vezuje se belgijska KBC, koja bi izlaskom iz Nove ljubljanske banke trebala ishoditi blagonaklonost središnje banke i aktivnije se uključiti u proces konsolidacije. Radi svega toga za očekivati je da će upravo pojavom konkretnog kupca apetiti prodavatelja još više porasti.

Mario Gatara