Provedba europskog paketa pomoći teškog 750 milijardi eura kasni zbog “tehničkih poteškoća”.

Kada je 9. svibnja načelno dogovoren paket pomoći problematičnim državama eurozone, ostala su neka tehnička pitanja, konkretnije francusko-njemačka razilaženja. Prema riječima predsjedajućeg eurozone, luksemburškog premijera Jeana-Claudea Junckera, pitanja su trebala biti razriješena u petak u Bruxellesu. No dogovor ministara financija nije postignut ni u ponedjeljak. Upitan od novinara što je uzrok tolikome produženju sastanka koji je najavljivan kao rutinski, Juncker je rekao “zato što smo ludi. Ludost je iracionalna, ne možete je objasniti”, prenosi Reuters. Luksemburški je premijer odbio odgovoriti na pitanje je li točno da je Njemačka zatražila uvođenje odredbe prema kojoj svako povlačenje novca iz mehanizma pomoći mora prethodno odobriti njemački parlament Bundestag. Ostale države, uključujući i Francusku, navodno su se usprotivile takvoj odredbi. Njemačka kancelarka Angela Merkel u nedjelju je rekla da je europski paket pomoći privremeno kupio vrijeme kako bi se eurozona mogla posvetiti mnogo dubljem problemu – sve većem jazu između najsnažnijih i najslabijih europskih ekonomija. Malene ekonomije, poput Grčke, Portugala i Irske, te one srednje, poput Španjolske, posljednjih su godina bilježile solidne stope rasta zahvaljujući jeftinim kreditima i rastu građevinskih investicija. Sada su te države pod pritiskom kako bi našle nove izvore rasta. Francuska ministrica financija Christine Lagarde izjavila je kako bi Njemačka trebala učiniti više za europsko gospodarstvo kroz poticanje domaće osobne potrošnje. Europska komisija predviđa ovogodišnji rast BDP-a u eurozoni od sramežljivih 0,9 posto.