Tri američke, agencije za dodjelu kreditnog rejtinga – Standard&Poor’s, Moody’s i Finch – stvorile su kartel. Riječi su to europske povjerenice za pravosuđe Viviane Reding koja otvoreno upozorava: “Ne možemo dopustiti da tri privatne američke kompanije uništavaju Europu”. Ta izjava samo potvrđuje strah europskih dužnosnika da Sjedinjene Američke Države preko tih agencija zapravo žele uništiti euro. Reding je u ponedjeljak predložila dva rješenja: višestrano ili jednostrano. Najavila je da bi se na idućem sastanku 20 najmoćnijih zemalja svijeta (G20) donijela odluka da se “uništi kartel te tri američke agencije za rejting tako da se od njih tri napravi šest agencija” ili će odluku donijeti samostalno tako da se osnuju europska i azijska agencija.

Pružanje otpora
Tomislavu Ćoriću s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu ideja o osnivanju europske agencije za rejting čini se vrlo zgodnom. “Vodeći se principima tržišne ekonomije, svi bi trebali pozdraviti tu inicijativu jer povećanje konkurencije dovodi do podizanja kvalitete usluga. Stvorila bi se protuteža i učinio prvi korak u pružanju otpora antieuropskom raspoloženju koje već dulje vrijeme vlada u nekim svjetskim financijskim krugovima”, izjavio je Ćorić. Inače, oštra kritika “američkom kartelu” nije uslijedila samo od Reding. Cijela se Europa počela buniti protiv njih, optužujući ih za iskrivljivanje trenutnog stanja u eurozoni, što negativno utječe na tržište. I Europska komisija je izrazila žaljenje zbog odluke Moody’sa o snižavanju rejtinga Portugalu, istaknuvši da takav potez ističe upitno ponašanje tih agencija.

Hipotetski scenariji
“Moody’sov odabir trenutka nije samo upitan, već se temelji na apsolutno hipotetskim scenarijima koji nipošto nisu u skladu s realizacijom programa štednje. To je nesretna epizoda koja ponovno otvara pitanje primjerenosti ponašanja agencija za kreditne rejtinge”, kazao je glasnogovornik EK Amadeus Altafaj. Čelni čovjek Komisije Jose Manuel Barroso poručio je da takva odluka pridonosi spekulacijama u vezi s dugom eurozone. Sjevernoameričke agencije za rejting posljednjih su tjedana bile izuzetno aktivne u rušenju rejtinga europskim državama koje se bore za opstanak. Portugalu je, primjerice, Moody’s srezao rejting na najnižu razinu – “junk” pa je jednim potezom rejting te države srušen za čak četiri razine. No aktivnost agencija tu ne staje. Prijeti se snižavanjem rejtinga Španjolskoj, dodatno rušenje Grčkoj, a i Italija je došla pod povećalo. Moody’s i Standard&Poor’s Italiji prijete snižavanjem rejtinga, tvrdeći da vlada neće realizirati zadane ciljeve oporavka. No indikativno je da istodobno SAD kod “svojih” agencija uživa najviši mogući kreditni rejting iako se upravo hrva s golemim deficitom koji je probio granicu od 14,3 bilijuna USD. Treba naglasiti da tri agencije nisu dijelile packe samo Europi. Moody’s je krenuo i na Kinu. “Loši krediti koje drži lokalna vlast u Kini znatno su veći problem nego što se prvotno mislilo”, upozorava Moody’s.

Rušenje diva
Kineske su banke u 2010. posudile lokalnim upravama i samoupravama 8,5 bilijuna juana (1,3 bilijuna dolara). Agencija procjenjuje kako je to 3,5 bilijuna juana više nego što su revizori procijenili. Stoga Moody’s upozorava kako bi udio loših kredita mogao dosegnuti osam, čak i deset posto. No Kina je država koja ima devizne rezerve od čak 3,2 bilijuna dolara (stanje krajem lipnja), čime je nadmašila čak i Svjetsku banku. U odnosu na godinu prije to je povećanje od čak 30%. To zapravo znači da Kina ima najveće zalihe gotovine na svijetu. S druge pak strane, s obzirom na to da SAD za svaki potrošeni dolar posudi 40 centi, najveći dio prihoda odlazi na otplatu kamata i duga, a uglavnom to vraćaju upravo Kini. Tako je Kina postala najvažniji kreditor SAD-a, što joj omogućava stvaranje pritiska u bilateralnim razgovorima. Imajući to u vidu, kao i to da se Kina počela rješavati dolara iz deviznih rezervi i više kupovati euro, a usto još i svakim danom povećava zalihe zlata za koje postoji cilj da budu veće od američkih, postavlja se logično pitanje je li uloga agencija za rejting biti produžena ruka SAD-a i održavanje njegove dominacije u svijetu.

Izgubili vjerodostojnost
“Agencije za rejting ne bih nazvao zlom. U vrijeme njihova osnivanja i dugo nakon toga one su u pravilu dobro odrađivale svoj posao ‘nezavisnih evaluatora’ kreditne sposobnosti. No vremena se mijenjaju. Kreditne agencije, kao svojevrsna potpora, u posljednjih nekoliko desetljeća slijedile su put financijskog sektora, što bismo mogli ocijeniti prirodnim razvojem događaja”, objasnio je Ćorić.Financijski sektor, kaže, postao je sve više sam sebi svrha, a kreditne agencije kao njegova potpora polako gube vjerodostojnost. “Promatrajući djelovanje agencija i kreditne rejtinge posljednjih godina, postavljaju se logična pitanja, među ostalim zašto se supervisoka razina javnog duga i ostali makroekonomski pokazatelji ne reflektiraju na kreditni rejting SAD-a, a s druge imamo situaciju u kojoj se Kini, iako je godinama lokomotiva svjetskoga gospodarskog rasta, razmatra smanjenje kreditnog rejtinga”, pita se Ćorić. Tu je i pitanje spuštanja kreditnog rejtinga Portugalu na razinu “junka” ili najavu S&P-a da će proglasiti bankrot Grčke dođe li do restrukturiranja duga i produljenja otplate.

Agencije brodolomci
“Na pučini su dva brodolomca: prvi se izmrcvaren drži za komad drveta (Portugal), a drugi se utapa (Grčka). Nailazi brod. Članovi posade umjesto da nesretnicima pomognu, obojici gurnu glavu pod vodu. Postavlja se pitanje tko ima koristi od takvog scenarija”, slikovit je Ćorić. Ćorić smatra da agencije za rejting u pojedinim slučajevima, uglavnom kod zemalja u razvoju, nastupaju vrlo “agilno”, dok se u slučaju velikih igrača, bilo da je riječ o nekima od najrazvijenijih zemalja ili njihovim kompanijama, reagira dosta sporo. “Koje su posljedice? Kao najvažnija nameće se održavanje statusa ‘quo’ na svjetskoj ekonomskoj sceni. Vrlo je teško postići realnu konvergenciju i potaknuti gospodarski rast nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju u uvjetima u kojima je investitorima dano do znanja da ulaganje u obveznice oko polovice svjetskih ekonomija graniči sa spekulacijom ili je čista spekulacija. Budući da zahtijevani prinosi u konkretnim slučajevima prate procijenjeni rizik ulaganja, i laiku postaje jasno zašto bogati postaju još bogatiji, a siromašni još siromašniji”, zaključuje Ćorić.

Traži se spas, dionice se stropoštale

Bez jakog zaključka
Financijska katastrofa koja je zahvatila periferne članice EU, kojima je sve bliže i Italija, prisilila je čelnike Unije da hitno iznađu rješenje. Na sastanku održanom u ponedjeljak postignut je dogovor o fleksibilnosti na području primjene fonda za spašavanje eura. No nije jasno hoće li se povećati njegov obujam. Nije bilo ni konkretnih zaključaka o Grčkoj. Inertnost čelnika EU “nagradili” su ulagači na burzama. Dionice su masovno bilježile pad, pogotovo dionica talijanskih banaka. “Spreadovi” na obveznice na rekordnim su vrijednostima u odnosu na njemački Bund.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje

Američka taktika – zauzdati Kinu

Najveći na svijetu
Kina je država čijih je 90 posto stanovništva prije 30 godina bilo siromašno. Danas je ona druga najveća ekonomija i najveći svjetski izvoznik, a stručnjaci prognoziraju da će postati vodeća gospodarska sila u idućih deset godina. Na tom putu Kina je kroz nekoliko poteza osigurala potencijalnu dominaciju – maksimalno povećanje deviznih rezervi kojih imaju najviše na svijetu, povećanje rezervi zlata te kreditiranje najvećeg, SAD-a. Danas Kina drži gotovo 40 posto američkog duga, što joj daje prilično snažnu poziciju. No Amerika, čini se, neće odustati; pomoći će joj agencije za rejting.