Prosječne kamatne stope na tržištu novca u posljednjih nekoliko mjeseci bilježe rast. Tako su u srpnju prosječno iznosile 0,52 posto, u kolovozu 0,99 posto, a u rujnu su pak porasle na 1,19 posto. Trend rasta nastavljen je i ovoga mjeseca. Naime, prosječne kamatne stope na međubankarskom tržištu skočile su na 2,91 posto. “Očekujemo da će u idućem razdoblju biti blagih pritisaka na rast, međutim on bi trebao biti blaži nego u prethodnom razdoblju. U posljednjih su mjesec dana kamatne stope na tržištu novca porasle, a neizvjesnost oko razvoja situacije na tržištu nakon povlačenja likvidnosti zbog povećanja obvezne pričuve banaka na 14 posto stvara dodatni pritisak”, poručila je za Poslovni dnevnik Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen Consultinga.

Posljedica odluke
Krajem prošloga mjeseca Hrvatska narodna banka (HNB), podsjetimo, povećala je stopu obvezne pričuve banaka sa 13 na 14 posto. Banke će odluku prvi put primijeniti u srijedu pri obračunu pričuve za rujansko obračunsko razdoblje. Time HNB iz bankovnog sustava povlači oko 3,1 milijardu kuna (2,6 milijardi u kunskom i 0,5 milijardi u deviznom dijelu obvezne pričuve). Povlačenje viška likvidnosti iz sustava poduzima se, kako su tada objasnili u HNB-u, radi stabiliziranja tečaja kune prema euru, odnosno ublažavanja deprecijacijskih pritisaka. Na odluku HNB-a reagiralo je novčano tržište povećanjem kamatnih stopa. Iako je inače povećanje stopa rezultat pada likvidnosti, to ovog puta nije slučaj. “Treba napomenuti da likvidnosti ima, ali je neravnomjerno raspoređena među tržišnim sudionicima, što potvrđuju i podaci s tržišta novca i indikatori likvidnosti HNB-a”, kaže Živković-Matijević. Prema podacima tržišta novca, ponuda višestruko nadmašuje potražnju. Od početka godine banke su na tržištu ponudile ukupno 42,3 milijarde kuna, dok je potražnja iznosila 23,2 milijarde kuna. Usporedbe radi, 2009. godine, kada su kamatne stope bile na maksimumu, potražnja je iznosila 75,4 milijarde kuna, a banke su nudile 37,1 milijardu. Stoga se postavlja pitanje postoji li scenarij prema kojemu bi se mogla ponoviti situacija iz te godine. Živković-Matijević kaže da ne. “Smatramo da HNB i dalje ima način i mjere za suzbijanje deprecijacijskih pritisaka, ali i rasta kamatnih stopa poput smanjenja stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja koja sada iznosi 17 posto. Time bi se oslobodio višak deviza koje bi smanjile pritisak na kunsku likvidnost, a samim time i kamatne stope”, kaže ona.

Problem za realan sektor
Ipak nije sve tako pesimistično jer će neki akteri tržišta kapitala iz ove situacije ipak izvući korist. “Situacija koja se sada događa na tržištu novca, u smislu porasta kamatnih stopa, najviše odgovara prinosima novčanim fondovima”, zaključuje Živković-Matijević. Novčani fondovi profitiraju ulaganjem povjerenog novca na novčanom tržištu jer mogu dobiti bolju kamatu nego na trenutne depozite. Naravno, najveće prinose bilježili su u prvoj polovici 2009. godine. “Ne vjerujem da će se ponoviti kamatne stope na tržištu koje smo imali prilike vidjeti 2009. godine. Ali ako se budu događali jači pritisci na tečaj, može se očekivati rast kamatnih stopa”, kazao nam je Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. Ipak, jedan fond menadžer, koji je htio ostati anoniman, upozorava da ako rastu kamatne stope, to će uzrokovati probleme realnom sektoru. Problem je što povećanje kamatnih stopa na tržištu podiže stope kredita, čime je zaduživanje skuplje. To će zaustaviti rast kreditiranja tvrtki.

Trezorski zapisi

Stope rastu od lipnja
Rast kamatnih stopa izravno utječe i na stope trezorskih zapisa Ministarstva financija. Na posljednjoj aukciji prošloga tjedna kamata na kunske trezorce bila je čak pet posto. U lipnju je ta kamata bila upola manja -samo 2,60 posto. Od tada se na svakoj aukciji kamatna stopa redovito povećavala.