BEOGRAD – Sudeći prema posljednjim izjavama Radovana Jelašića, guvernera Narodne banke Srbije (NBS), središnja banka se neće zadržati samo na upoznavanju zaduženih građana kod poslovnih banaka kako imaju pravo na smanjene mjesečne rate zbog pada vrijednosti eura u odnosu na domaću valutu. Guverner je objasnio kako je u tijeku ispitivanje ponašanje poslovnih banaka u vezi s kreditnim zaduženjima građana, koji su se središnoj banci žalili da im bankari zaračunavaju euro po cijeni od 89,02 dinara iako je njegova vrijednost pala na 83 dinara. Poslije toga bit će objavljena imena svih banaka koje su se nekorektno ponijele prema svojim klijentima zauzimajući prema njima dva kriterija, oba u svoju korist. Banke su revnosno povećavale zaduživanja klijentima kada je vrijednost eura prema dinaru rasla, a ‘’zaboravljale’’ ih smanjivati u obratnoj situaciiji, kakva je nastala rastom dinara. Ugovori o kreditima u gotovini ili potrošačkim i onima za kupnju stanova sadržavaju klauzulu prema kojoj se zaduživanje vezuje za euro. Banke su iznenađene padom vrijednosti dinara jer se nikada do sada nije dogodilo da se tečaj domaće valute mijenja u njezinu korist.Odmah poslije prvoga Jelašićeva reagiranja pojedine banke, poput Hypo Alpe-Adria, najavile su smanjivanje mjesečnih rata, ali se većina njih još nije oglasila kako kani slijediti takav primjer. Jelašić je za listopad najavio financijsko sankcioniranje onih poslovnih banaka, koje ne poštuju ugovore o kreditnim zaduživanjima građana, odnosno koje i dalje zaračunavaju euro po 87 dinara, koliko mu je bila najveća vrijednost prije nego je počelo njegovo srozavanje. Središnja banka odlučna je provesti takvu prijetnju iako u stručnim krugovima prevladava uvjerenje kako sadašnja vrijednost dinara nije realna, te da ona nije formirana na temelju ponude i potražnje, kako to objašnjava guverner. Središnjoj banci se zamjera što nije primijenila metodu kojom bi se utvrdila realna vrijednost dinara, već se to radi na temelju politike monetarne vlasti, kojoj je glavni cilj održati projecirani rast inflacije od 9,6 posto, te je u ostvarenju toga žrtvovala interese izvozno orijentiranog gospodarstva, koje, zbog pada vrijednosti eura, bilježi manje prihode.
Građani se NBS-u žalili da im bankari zaračunavaju euro po 89,02 iako mu je vrijednost pala na 83 dinara
BEOGRAD – Sudeći prema posljednjim izjavama Radovana Jelašića, guvernera Narodne banke Srbije (NBS), središnja banka se neće zadržati samo na upoznavanju zaduženih građana kod poslovnih banaka kako imaju pravo na smanjene mjesečne rate zbog pada vrijednosti eura u odnosu na domaću valutu. Guverner je objasnio kako je u tijeku ispitivanje ponašanje poslovnih banaka u vezi s kreditnim zaduženjima građana, koji su se središnoj banci žalili da im bankari zaračunavaju euro po cijeni od 89,02 dinara iako je njegova vrijednost pala na 83 dinara. Poslije toga bit će objavljena imena svih banaka koje su se nekorektno ponijele prema svojim klijentima zauzimajući prema njima dva kriterija, oba u svoju korist. Banke su revnosno povećavale zaduživanja klijentima kada je vrijednost eura prema dinaru rasla, a ‘’zaboravljale’’ ih smanjivati u obratnoj situaciiji, kakva je nastala rastom dinara. Ugovori o kreditima u gotovini ili potrošačkim i onima za kupnju stanova sadržavaju klauzulu prema kojoj se zaduživanje vezuje za euro. Banke su iznenađene padom vrijednosti dinara jer se nikada do sada nije dogodilo da se tečaj domaće valute mijenja u njezinu korist.Odmah poslije prvoga Jelašićeva reagiranja pojedine banke, poput Hypo Alpe-Adria, najavile su smanjivanje mjesečnih rata, ali se većina njih još nije oglasila kako kani slijediti takav primjer. Jelašić je za listopad najavio financijsko sankcioniranje onih poslovnih banaka, koje ne poštuju ugovore o kreditnim zaduživanjima građana, odnosno koje i dalje zaračunavaju euro po 87 dinara, koliko mu je bila najveća vrijednost prije nego je počelo njegovo srozavanje. Središnja banka odlučna je provesti takvu prijetnju iako u stručnim krugovima prevladava uvjerenje kako sadašnja vrijednost dinara nije realna, te da ona nije formirana na temelju ponude i potražnje, kako to objašnjava guverner. Središnjoj banci se zamjera što nije primijenila metodu kojom bi se utvrdila realna vrijednost dinara, već se to radi na temelju politike monetarne vlasti, kojoj je glavni cilj održati projecirani rast inflacije od 9,6 posto, te je u ostvarenju toga žrtvovala interese izvozno orijentiranog gospodarstva, koje, zbog pada vrijednosti eura, bilježi manje prihode.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu