Vijesti o novom, povijesno najnižem prinosu na španjolske, portugalske ili talijanske obveznice možda nećemo tako skoro čuti, ako se obistine prognoze američke banke Goldman Sachs. Prema mišljenju njihovih analitičara, prinosi na obveznice perifernih članica eurozone počet će se povećavati u narednim mjesecima. Glavni razlog takvim prognozama u Goldmanu vide u slabašnim makroekonomskim pokazateljima koji ne podržavaju tako povoljne uvjete zaduživanja.

Američki analitičari kao najslabije karike ponajviše izdvajaju Italiju i Portugal. Kod Italije ih smeta sve primjetnije usporavanje ekonomije i provedbe reformi što je rezultiralo i iznenađujućim podatkom o zaranjanju u recesiju objavljenim u srijedu. Portugalu je omča oko vrata banka Espirito Santo na čije će spašavanje biti utrošeno pet milijardi eura. Inače, trend pada prinosa traje već dvije godine zahvaljujući poticajnoj monetarnoj politici Europske središnje banke (ECB).

Kao što rekordno visoke razine u cijeni zaduživanja država eurozone od prije nekoliko godina nisu bile realne, tako vjerojatno ni rekordno niske ne oslikavaju stvarno stanje stvari obzirom da je pred perifernim članicama još uvijek izazovan put ostvarivanja održivog gospodarskog rasta i stabiliziranja javnih financija, ocjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

“Međutim, za očekivati je da će na financijska tržišta u Europi i dalje dominantan čimbenik biti politika ECB-a. U slučaju izostanka dinamičnijeg rasta, a samim time i pritiska na brži rast cijena, moguće je očekivati i dulje zadržavanje monetarnih stimulansa, što povećava sklonost investitora preuzimanju rizika, a posljedično i manje spreadove između središnje i periferne eurozone”, kaže Šantić.

Analitičari Erste banke dodaju kako je trenutno stanje relativno niskih prinosa rezultat poticajnih monetarnih mjera, niskih kamatnih stopa te određenih pokazatelja koji su ukazivali na oporavak ekonomske aktivnosti. “Promjena bilo kojeg od tih čimbenika može utjecati i na promjenu trenda kada je riječ o prinosima na državni dug, posebno u kontekstu pojačanih geopolitičkih rizika”, upozoravaju iz Erstea.

Pogled prema Hrvatskoj i dalje pokazuje fiskalne rizike na visokim razinama, što potvrđuju i kretanje CDS, ali i korekcije kreditnog rejtinga. Ipak, tvrdi Zdeslav Šantić, u uvjetima visoke likvidnosti i trošak refinanciranja je mali, što potvrđuje i posljednje realizirano inozemno zaduženje države po povoljnim uvjetima. “Ipak, Hrvatska s naglašenim rizicima za stabilnost javnih financija te izostanka gospodarskog oporavka ostaje iznimno osjetljiva na eventualne poremećaje na međunarodnim tržištima kapitala”, naglašava Šantić.