Ukupni javni dug iskazan prema metodologiji ESA 2010 krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosio je 298,8 milijardi kuna, što je 74,3 posto BDP-a i 1,1 postotni bod veći udio u BDP-u nego krajem prošle godine, a analitičari kažu da je njegov daljnji rast neizbježan.

U apsolutnim iznosima, u odnosu na kraj 2019. godine javni dug povećan je za 5,9 milijardi kuna ili dva posto.

Važna je priprema

Direktor trgovačkog lanca: Hrvatsku čeka vrlo teška jesen, ali situacija nije nerješiva

Podaci za ožujak potvrđuju početak nepovoljnijih kretanja javnog duga uslijed ekonomskog zastoja uvedenog radi suzbijanja pandemije, kažu analitičari Raiffeisen  banke (RBA), napominjući i da je porast javnog duga u prvom tromjesečju i rezultat zaduživanja države na tržištu kapitala izdavanjem obveznica.

Naime u prvom tromjesečju izdano je 15 milijardi kuna obveznica na domaćem tržištu kapitala.

U nastavku godine, uz novonastale okolnosti rasle su i potrebe za financiranjem što je donijelo dodatno zaduživanje. Stoga je početkom svibnja realizirano izdanje od 1,445 milijardi eura, u lipnju su uslijedile dvije milijarde eura inozemnog izdanja euroobveznica dok se početkom lipnja država na domaćem tržištu zadužila za dodatnih pet milijardi kuna.

“Iako je Vlada i prijašnjim izdanjima zatvorila potrebe za financiranjem za ovu godinu, zadnje zaduživanje ne iznenađuje uzimajući u obzir očekivanu snažnu kontrakciju gospodarstva, manje priljeve u državni proračun i eventualne dodatne potrebe za financiranjem kao i mogućnost predfinanciranja za 2021. godinu. Posljedično je neizbježan i rast duga opće države te će se, uz pad gospodarstva, omjer javnog duga u BDP-u ponovo vratiti na razine iznad 80 posto, zadnji put zabilježene 2016. godine”, kaže se u komentaru RBA-ovih analitičara.

Prema projekcijama Vlade, uz realni godišnji pad BDP-a od 9,4 posto omjer javnog duga u BDP-u dosegnut će 86,7.

loši rezultati

Susjedna zemlja ima najviše aktivnih zaraza koronavirusom po glavi stanovnika u regiji

Promatrajući prema valutnoj strukturi, krajem prvog tromjesečja vanjska komponenta javnog duga (100,8 milijardi kuna) povećana je za 5,1 milijardu kuna odnosno 5,4 posto u odnosu na kraj 2019., dok je unutarnja komponenta uz rast u odnosu na kraj 2019. za 0,4 posto, krajem ožujka 2020. bila na razini od 198 milijardi kuna, čineći udio od 66,3 posto u ukupnom javnom dugu.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju