Javni dug opće države, s uključenim jamstvima i dugom Hrvatske banke za obnovu i razvoj, čiju naplatu osiguravaju porezni obveznici premašio je 50 posto BDP-a.

Posljednji je to dostupni podatak Ministarstva financija za kraj studenog, no otada se država nastavila zaduživati zbog čega je ta brojka danas i veća. Teret duga do kraja godine nastavit će uzlaznom putanjom te prema procjenama preskočiti čak i maastrišku granicu od 60 posto udjela javnog duga u BDP-u. “U ovoj godini očekujemo nastavak rasta javnog duga budući da će pad proračunskih prihoda uslijed nepovoljnih trendova u gospodarstvu uz nominalni rast rashoda povećavati potrebu države za refinanciranjem svojih obveza”, smatraju analitičari Raiffeisen istraživanja u najnovijoj analizi. Kako bi pokrila obveze država se pod palicom ministra financija Ivana Šukera u ovoj godini nastavila zaduživati. Kratkororočni dug po trezorskim zapisima (do 20. travnja) povećan je od početka godine za 1,5 milijardu kuna, dug po izdanim obveznicama porastao je za tri milijarde kuna (polovina od dva izdanja od oko 6 milijardi kuna potrošena na refinanciranje), a na račun ministarstva financija pristiglo je 200 milijuna eura kredita od Svjetske banke. Računici treba pribrojiti 300 milijuna eura kredita koje su podigle Hrvatske autoceste te HBOR-ovih 384 milijuna eura. Kod kredita HAC-u nejasno ostaje kolik je utjecaj zaduživanje imalo na povećanje neto duga jer se ne zna kolik je iznos potrošen na refinanciranje.

Nove obveznice
“U prvom tromjesečju izdane su dvije nove obveznice na domaćem tržištu, a i mjere Vlade za oporavak gospodarstva mogle bi utjecati na povećanje javnog duga središnje države, a time i ukupni javni dug”, smatraju u RBA banci. Dobar indikator skorog zaduženja je i najava da će država u prvoj polovici godine platiti svoja dugovanja te tako smanjiti nelikvidnost u gospodarstvu, a budući da je likvidnost u sustavu izuzetno visoka za očekivati je da će dio potrebnog novca biti prikupljen na domaćem tržištu. Glavni analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić smatra da će radi potreba države za financiranjem udio javnog duga u BDP-u do kraja godine premašiti 60 posto na temelju procjene pada BDP-a od 2,4 posto.

Nepoznata nelikvidnost
“Proračunski prihodi i dalje su u padu, ponajviše od PDV-a i kontribucija iz dohotka. Drugi problem je rješavanje problema nelikvidnosti gdje još uvijek nisu poznati pravi razmjeri”, kaže Stojić procjenjujući da će se država do kraja godine na inozemnom tržištu zadužiti između 1,5 i 2 milijarde eura. Krajem studenog 2009. ukupni dug opće države (kategorija koja uključuje dug središnje i lokalne države te izvanproračunske fondove) dosegnula je 116,5 milijardi kuna ili 35 posto BDP-a. U manje od godinu dana (od kraja 2008.) dug opće države povećan je za čak 16,4 milijarde kuna. Izgled javnih financija poprima pak prilično različitu dimenziju ako se općoj državi pridodaju izdana jamstva i dug HBOR-a u kojem slučaju se javni dug penje na polovicu BDP-a odnosno brojčano 167,9 mlrd. kuna. Iako se brojke Ministarstva financija odnose na kraj studenog, podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da je dug središnje države u prosincu i siječnju narastao za dodatnih 1,7 milijardi kuna.