R&I, japanska tvrtka za ocjene kreditnog rejtinga i vrednovanje investicija Hrvatskoj je odlučila zadržati BBB rejting za zaduživanje u stranoj valuti, ali je zadržala i negativne izglede za iduću reviziju ocjena.

Za ostajanje pri investicijskom rangu presudnim ističu to što su unatoč pritiscima na rast potrošnje fiskalni deficiti zadržani pod kontrolom, a i prelazak tekućeg računa platne bilance u 'plus', makar i simboličan, s aspekta vanjskih neravnoteža je pozitivna stvar. Uz to, odluci analitičara japanske kuće pridonijela je i procjena da je "rizik da se financijski sustav destabilizira ograničen". Negativne izglede, pak, u prvom redu objašnjavaju povećanjem javnog duga te brzim rastom troškova za plaćanje kamata i slabim izvorima ekonomskog rasta. To ne pogoduje smanjenju deficita, a "bez daljnjeg poboljšanja izgleda za smanjenje fiskalnog deficita rejting će vjerojatno biti snižen", stoji u priopćenju R&I-a.

"Rastući javni dug vrlo vjerojatno će premašiti 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a penjat će se i dalje ako Vlada ne ubrza procese reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava čime bi se postojanije smanjili fiskalni deficiti", objašnjavaju. Uz izraženu ranjivost na vanjske šokove, a imajući u vidu neizvjesnosti vezane uz europsko gospodarstvo, negativni rizici za rast hrvatskoga gospodarstva ne mogu se, kažu, zanemariti. Ističući razinu vanjskog duga od oko 100 posto BDP-a, za R&I je jako poželjno daljnje povećanje stabilnosti vanjskih pozicija, a pritom podržavaju i poboljšanje konkurentnosti kroz npr. predviđeni pad realnih plaća.

Pridruživanje EU će poboljšati poslovno povjerenje, što je bitno za gospodarski oporavak, ali analitičari japanske kuće osim izravne koristi od pristupa EU fondovima posebno naglašavaju one nematerijalne poput npr. usvajanja fiskalnih standarda, što je također važno za stabilnost javnih financija. Sve u svemu, pred Vladom vide dosta fiskalnih izazova, a navodeći da je rebalansom predvidjela smanjenje deficita na 3,4% BDP-a, podsjećaju i da ga MMF i Europska komisija uz sadašnji okvir vide na oko 4,5% BDP-a. Važno je ubrzati reforme mirovine i zdravstvenu reformu.