U tjednu koji je završio 18. listopada na svjetska tržišta iz regije je stizalo više od 24 milijuna barela nafte dnevno, čime su tokovi premašili predratnu razinu od 23,3 milijuna barela dnevno, pokazuju preliminarni podaci analitičke tvrtke Kpler, piše HAK Revija.
Jedan od razloga oporavka je novi, improvizirani transportni sustav koji kombinira američku vojnu zaštitu plovidbe, alternativne naftovode te prekrcaj nafte između brodova.
No povratak količina nije značio i povratak cijena na razine prije rata.
Brent se u petak kretao oko 114,90 dolara po barelu, odnosno približno 103 eura, dok trgovci i dalje strahuju da je stabilizacija prometa u Hormuškom tjesnacu krhka i da bi nova eskalacija mogla ponovno poremetiti opskrbu.
Posljednjih nekoliko mjeseci pokazalo je koliko se situacija brzo može promijeniti, među ostalim zbog napada na brodove i energetsku infrastrukturu te novih sukoba u regiji.
„Općenito se može reći da je sustav prijevoza kroz opasni Hormuški tjesnac sada dobro uspostavljen, a spremnost sudionika u izvozu nafte na preuzimanje rizika porasla je”, rekao je za Wall Street Journal Hamad Hussain, ekonomist Capital Economicsa.
Kroz sam Hormuz i dalje prolazi manje nafte
Ukupni regionalni izvoz oporavio se iznad predratne razine, ali situacija je drukčija kada se gleda samo Hormuški tjesnac.
Kroz sam tjesnac, uključujući dio prekrcaja u Omanskom zaljevu, krajem listopada prolazilo je oko 14 milijuna barela dnevno, odnosno približno 82 posto predratne količine.
Razliku nadoknađuju alternativni pravci.
Prema Kplerovim procjenama, u rujnu je oko 40 posto izvoza sirove nafte iz zaljevskih zemalja, bez Irana, zaobilazilo Hormuški tjesnac, u usporedbi sa samo 17 posto prije rata.
Saudijska Arabija koristi naftovod Istok-zapad kojim se nafta iz istočnog dijela zemlje transportira prema luci Yanbu na Crvenom moru, dok Ujedinjeni Arapski Emirati imaju vlastitu infrastrukturu koja omogućuje dio izvoza mimo Hormuza.
„Takvi alternativni pravci mogu uzrokovati dodatni logistički napor i veće troškove”, upozoravaju iz Udruge njemačkih brodovlasnika VDR.
Povećana količina nafte na tržištu zato ne znači automatski i niže cijene. Rizik od novih napada povećava cijenu prijevoza i osiguranja, a dio prijevoznika i trgovaca zahtijeva znatno veću naknadu za plovidbu područjem pogođenim sukobom.
Sirova nafta prolazi lakše od dizela
Važno je i kakva se nafta ponovno uspješno izvozi.
Oporavak se ponajprije odnosi na sirovu naftu. Prerađene naftne proizvode, poput dizela ili primarnog benzina koji se koristi kao petrokemijska sirovina, znatno je složenije preusmjeravati alternativnim rutama.
Mogućnosti njihova transporta izvan uobičajenih pravaca ograničenije su, a prekrcaj s broda na brod složeniji je zbog rizika od kontaminacije različitih proizvoda.
Upravo se prekrcaj s manjih na veće tankere pokazao važnim dijelom novog sustava kojim se nafta iz Perzijskog zaljeva doprema na svjetsko tržište.
Zbog toga oporavak izvoza sirove nafte ne znači da se jednakom brzinom normalizirala i opskrba benzinom i dizelom.
Zašto vozači još ne osjećaju veći pad cijena?
Cijena goriva na benzinskoj postaji ne ovisi samo o cijeni barela sirove nafte.
U nju ulaze troškovi prerade, transporta, osiguranja, distribucije, marže i porezi. Dok su logistički rizici u Perzijskom zaljevu visoki, dio koristi od povećane dostupnosti sirove nafte može se izgubiti kroz skuplji transport i osiguranje.
Veleprodajne cijene benzina i dizela također ne moraju pratiti kretanje cijene sirove nafte istim intenzitetom.
To je vidljivo i u Hrvatskoj. Od 27. listopada najviša cijena osnovnog Eurosupera 95 iznosi 1,69 eura po litri, četiri centa manje nego prethodnog tjedna, dok je Eurodizel poskupio jedan cent, na 1,88 eura po litri.
Vlada i dalje ograničava premije i primjenjuje snižene trošarine. Prema njezinu izračunu, bez tih mjera benzin bi stajao 1,83 eura, a dizel 2,19 eura po litri.
Za sada se tako pokazuje da je globalni sustav opskrbe uspio pronaći način da nadomjesti velik dio poremećaja u Hormuškom tjesnacu. No taj sustav je složeniji, skuplji i osjetljiviji na novu eskalaciju nego prije rata.
Zato se količine nafte na tržištu mogu vratiti na stare razine mnogo brže nego cijene koje plaćaju krajnji potrošači.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu