Najnoviji podaci koje je objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga otkrivaju da je imovina kojom upravljaju hrvatski fondovi u godinu dana smanjena za više od 11 milijardi kuna.

Krajem travnja, naime, pod upravljanjem domaćih fondova nalazilo se 41,1 milijardi kuna. Godinu dana prije ta je imovina premašivala 52,2 milijarde kuna.Glavni razlog za pad leži u smanjenju imovine pod upravljanjem otvorenih investicijskih fondova. Ona je smanjena sa 20,1 milijardi krajem travnja 2008. na 9,2 milijarde krajem četvrtog mjeseca ove godine. S druge strane, koliko god ih se posljednjih mjeseci napadalo kao “nesigurne čuvare”, imovina obveznih mirovinskih fondova je omogućila da pad ne bude još i veći. Pod upravljanjem su krajem travnja imali 24,3 milijarde kuna, tri milijarde više nego godinu prije. Za rast imovine mirovinskih fondova zaslužne su, prije svega, obavezne zakonske uplate. Isto kao što je i za drastičan pad imovine otvorenih fondova najviše kriv negativni trend cijena na tržištu kapitala, a ne toliko smanjeni interes za ulaganjem. CROBEX indeks je, primjerice, u promatranom razdoblju pao za 58 posto.

Dionički i novčani
Dodatni dokaz je imovina kojom upravljaju otvoreni fondovi s javnom ponudom. Dok su prije godinu dana dionički fondovi imali gotovo dvostruko veću imovinu od novčanih, danas je situacija upravo suprotna. Novčani fondovi tako imaju pod upravljanjem 4,1 milijardu kuna, a dionički 2,3 milijarde. Takav trend pokazuje tzv. “bijeg u sigurnost” odnosno ulagači trenutno preferiraju manje rizične novčane fondove nasuprot dioničkih i mješovitih. Zanimljivo je i primijetiti da domaći otvoreni fondovi trenutno u inozemne dionice imaju investirani više nego u hrvatske. No ono što je najzanimljivije je da fondovi daleko najveći dio novca drže u depozitima. Čak 41 posto imovine, odnosno 3,56 milijardi kuna nalazilo se krajem travnja u depozitima.

Pozitivan trend
Podaci Hanfe za kraj travnja ipak pokazuju i jedan pozitivan trend. U odnosu na ožujak, imovina otvorenih fondova povećana je za oko pola milijarde kuna, sa 8,7 na 9,2 mlrd. Dio razloga za to vjerojatno leži i u blagom oporavku svjetskih i domaćeg tržišta kapitala. CROBEX indeks je u mjesec dana zabilježio rast od gotovo 10 posto. Iako je sličan trend nastavljen i u dosadašnjem dijelu svibnja, zasad ne bi trebalo očekivati bitniji oporavak domaće fondovske industrije. Naime, svjetska ekonomska kriza još uvijek ne dozvoljava bitniji rast optimizma niti među ulagačima niti među potrošačima. Bez rasta optimizma teško se mogu potaknuti kreditni tokovi koji su i dodatno zakočeni nepovjerenjem među bankama. Krediti su, pak, bili među glavnim pokretačima rasta domaćeg financijskog, i realnog, sektora. Ukratko, prijašnje stope rasta domaćih fondova teško će se uskoro ponoviti.

Izdvojeno

Fondovi protiv banaka
Udio neto imovine pod upravljanjem hrvatskih fondova (otvoreni i zatvoreni fondovi, nekretninski, Umirovljenički i Braniteljski fond te obavezni mirovinski fondovi) u ukupnoj financijskoj aktivi znatno se smanjio. U usporedbi s aktivom banaka taj je udio smanjen za pet postotaka. Krajem travnja 2008. imovina pod upravljanjem fondova je iznosila oko 15,1 posto aktive banaka, dok je krajem ožujka 2009. (za travanj još ne postoje podaci o aktivi banaka) taj udio smanjen na 10,8 posto.