Dok je u Hrvatskoj mirovinski sustav pod žestokim kritikama kao neučinkovit i dugoročno upitne održivosti, onaj na Islandu suočen je dijametralno suprotnim problemom.

Islandski mirovinski sustav toliko je uspješan u gomilanju štednje budućih umirovljenika da je nedavno proglašen najboljim u svijetu.

Radno aktivni Islanđani moraju odvajati najmanje 12 posto za mirovine, no u većini ugovora o radu mirovinski doprinos iznosi 15,5 posto, od čega poslodavac plaća 11,5 posto.

Veća diverzifikacija
Imovina pod upravljanjem mirovinskog sustava dvostruko je nadmašila vrijednost islandske ekonomije, pa tamošnja vlada razmišlja fondovima omogućiti veću diverzifikaciju otvaranjem mogućnosti da ulažu u inozemne vrijednosne papire.

Takav zaokret ponukao je središnju banku da pozove na oprez budući da su strana ulaganja trenutno ograničena na 50 posto imovine, prenosi Bloomberg. “Sustav je postao vrlo velik”, rekao je tamošnji ministar financija Bjarni Benediktsson ilustrirajući da kumulativna štednja doseže 6,4 bilijuna islandskih kruna, oko 49 milijardi američkih dolara.

“Neupitno je da ne možemo ograničiti sve investicijske prilika na domaće tržište”, dodao je. Udruženje mirovinskih fondova predlaže ukidanje gornje granice za stranu imovinu ili barem dizanje plafona između 60 i 65 posto.

Island je ovisan o turizmu i ranjiv na izmjene ekonomskih uzleta i padova. Nakon bankrota Lehman Brothersa 2008. potonuo je bankarski sektor i domaća burza na kojoj je mirovinski sustav izgubio više od petine. Budući da se neki od fondova približavaju gornjim ulagačkim granicama, sve su glasniji oni koji traže da se ograničenja ublaže.

Ugrožena valuta
Guverner središnje banke Asgeir Jonsson upozorio je da svako povećanje ulaganja u inozemne vrijednosnice mora biti vrlo polagano i usklađeno s domaćom ekonomijom.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Drastična promjena mogla bi ugroziti vrijednost krune u vrijeme kada se zemlja suočava s padom broja turista zbog pandemije koronavirusa. “Moramo zaraditi devize koje će fondovi koristiti za ulaganja u inozemstvo prodajom ribe ili drugom vrstom izvoza, poput turizma”, rekao je u intervju.

Središnja banka dogovorila je lani s mirovinskim fondovima da će oni zaustaviti ulaganja u inozemnu imovinu na šest mjeseci na vrhuncu pandemije kako bi se zaštitio tečaj krune i smanjila kolebanja.

Preteknuvši nizozemski i danski, islandski mirovinski sustav popeo se na prvo mjesto Mercer CFA Global Pension Index ljestvice objavljene u listopadu.

Ljestvica uzima u obzir faktore poput “relativno velikodušne” državne penzije te dobro reguliranog i upravljanog privatnog sustava koji pokriva sve zaposlenike koji plaćaju velik udio svog prihoda.