Kompanije izlistane na Ljubljanskoj burzi u prosjeku su imale 48,8-postotni udjel obveza iz financiranja, dok je ukupan iznos njihova duga, a riječ je o 22 analizirane kompanije, iznosio 6,9 milijardi eura. Najveći udjel obveza iz financiranja imala je Iskra Avtoelektrika pod vodstvom Aleša Nemeca. “Povećanost zaduženosti je posljedica rasta proizvodnje i prodaje, novih investicija i povećanja proizvodnje”, pojasnio je Nemec i dodao da tvrtka razmišlja o mogućnosti dokapitalizacije, ali za nju, tvrdi, sad još nema potrebe.

Puno investicija
Iskru Avtoelektriku slijede Merkur i Gorenje. “Takav opseg kapitala i obveza je s obzirom na djelatnost i opseg stalnih sredstava odgovarajući i može se usporediti sa strukturama poduzeća iz tehničke trgovine u svijetu, zbog čega ni u sljedećim godinama ne planiramo promjene u dugoročnim projekcijama financiranja”, odrješit je bio u izjavi za ljubljanski Dnevnik predsjednik Uprave Bine Kordež, dodavši: “Bez obzira na više kamatne stope, cijena kapitala još je viša od troškova financiranja putem posudbi, zato je interes da udjel kapitala ne bude previsok”.

Pekari s manjim dugom
Članica Uprave Gorenja Mirjana Dimc Perko pojašnjava da je jedan od razloga nedavne dokapitalizacije bila i zaduženost tvrtke jer su u posljednjih nekoliko godina puno preuzimali i investirali, a tok novca iz poslovanja bio je manji od investicija koje su u posljednjih pet godina zajedno iznosile više od četiri stotine milijuna eura. Najmanje je od svih analiziranih zaduženih Aeordrom Ljubljana koji ima samo 15-postotni udjel obveza za financiranje, a slijede ga Luka Koper i Krka. “Najviše se u pola godine povećala zaduženost Etola, pod vodstvom Ivana Ferme, koja je porasla za čak 122 posto, no rast je u najvećoj mjeri posljedica podjele kompanije na dva dijela. Zaduženost su smanjili Mlinotest, Žito, Salus i Krka.

Kordež: Manje smo zaduženi zbog investicija

Analitičari upozoravaju da je realna slika o udjelu dugova iskrivljena prikazivanjem ulaganja kompanija, koja su dobrim dijelom drastično podcijenjena. Dobar primjer za to bio je udjel u Banci Koper, koji su posjedovali Intereuropa, Luka Koper i Istrabenz, koji je sveukupno bio procijenjen na nekoliko milijuna eura, a prodan je za 25 milijuna eura. Na to je upozorio i Bine Kordež koji je rekao kako Merkur ima cijeli niz ulaganja, što znači da im je zaduženost zapravo niža nego što bi se to činilo na prvi pogled.