Početkom 2007. godine hrvatska Vlada i T-HT trebali bi se izjasniti o rezultatima arbitraže, odnosno konačno definitrati vlasnika nad DTK mrežom što će zapravo biti uvod u privatizaciju preostalog državnog udjela u Hrvatskom telekomu. Vlada će, kako potvrđuju njezini dužnosnici, sasvim sigurno u prvom dijelu 2007. godine pokrenuti, a možda i obaviti taj privatizacijski posao, čiji je prihod nužan za financiranje državnih obveza u idućoj godini, iako se to na prvi pogled prema državnom proračunu ne čini. Vlada će osim za financiranje dijela deficita, morati osigurati sredstva za financiranje Fonda za povrat duga umirovljenicima, a i u 2007. godini riječ je o obvezi od ukupno 2,4 milijarde kuna. To znači da će stvarne potrebe za privatizacijskim prihodima iznositi 3,9 milijardi kuna, a ne u proračunu zabilježenih 1,5 milijardi. U Banskim dvorima računaju da će se obje potrebe pokriti upravo s prihodima od privatizacije 20 posto T-HT-a i zasad se ne planira provedba još jednog značajnijeg privatizacijskog procesa. Dodatna rezerva bit će tek prihodi od prodaje sedam posto dionica Ine bivšim i sadašnjim zaposlenicima, no maksimalan prihod koji bi se pritom mogao ostvariti, obzirom na prodaju uz značajan diskont, je do 800 milijuna kuna.
Maksimalan prihod od prodaje 7% dionica Ine zaposlenicima je do 800 milijuna kuna
Početkom 2007. godine hrvatska Vlada i T-HT trebali bi se izjasniti o rezultatima arbitraže, odnosno konačno definitrati vlasnika nad DTK mrežom što će zapravo biti uvod u privatizaciju preostalog državnog udjela u Hrvatskom telekomu. Vlada će, kako potvrđuju njezini dužnosnici, sasvim sigurno u prvom dijelu 2007. godine pokrenuti, a možda i obaviti taj privatizacijski posao, čiji je prihod nužan za financiranje državnih obveza u idućoj godini, iako se to na prvi pogled prema državnom proračunu ne čini. Vlada će osim za financiranje dijela deficita, morati osigurati sredstva za financiranje Fonda za povrat duga umirovljenicima, a i u 2007. godini riječ je o obvezi od ukupno 2,4 milijarde kuna. To znači da će stvarne potrebe za privatizacijskim prihodima iznositi 3,9 milijardi kuna, a ne u proračunu zabilježenih 1,5 milijardi. U Banskim dvorima računaju da će se obje potrebe pokriti upravo s prihodima od privatizacije 20 posto T-HT-a i zasad se ne planira provedba još jednog značajnijeg privatizacijskog procesa. Dodatna rezerva bit će tek prihodi od prodaje sedam posto dionica Ine bivšim i sadašnjim zaposlenicima, no maksimalan prihod koji bi se pritom mogao ostvariti, obzirom na prodaju uz značajan diskont, je do 800 milijuna kuna.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu