Zahuktavanje predizborne utrke preorjentiralo je fokus političara na glasače i putovanja, a novi prioriteti zaustavili su procese odlučivanja u državnim tvrtkama. Dok za neke, poput HEP-a ili HŽ-a koji su monopolisti u svojim sektorima, višemjesečna odgoda ključnih odluka ne znači puno, otezanje bi nekima moglo donijeti nepopravljivu štetu. Hrvatskoj poštanskoj banci, primjerice, tako ponovno na dnevni red dolazi pitanje dugoročnog rješenje izvora kapitala koji je privremeno riješen državnim dokapitalizacijama, a nove odluke nema tko donijeti.

U zadnji čas
Državno vlasništvo u HPB-u se pokazalo kao otežavajući faktor posebice jer posluje u jednom od sektora s najžešćom konkurencijom. I dok se država uobičajeno busa u prsa jedinom preostalom bankom u domaćem vlasništvu, kapitalna potpora vlasnika u proteklih nekoliko godina stizala je u zadnji čas i to kad bi se brojčani pokazatelji adekvatnosti kapitala približili zakonskom minimumu.Isti se problem ponovno aktualizira HPB-u jer je u srpnju istekao hibridni depozit u vrijednosti 200 milijuna kuna zbog čega se adekvatnost kapitala preko noći spustila za dva postotna boda na 14 posto. HPB od svih banaka, inače, ima najnepovoljniju strukturu kapitala u kojoj je iznimno visok udio hibridnih instrumenata s ograničenim rokom trajanja. Većina stranih banaka, primjerice, umjesto hibrida ima ‘čiste’ novčane uplate neograničene ročnosti.

Strategija u prazno
Istekli depozit inače dospijeva u srpnju iduće godine, no prema pravilima adekvatnosti kapitala iz računa se izbija godinu dana prije dospijeća. Potom u lipnju 2013. dospijeva depozit Croatia osiguranja i Croatia Lloyda u iznosu od 150 milijuna kuna, a u prosincu iste godine još 50 milijuna kuna koliko je uložio državni Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Zatim, već u ožujku 2014. godine HPB više ne može računati niti na 200 milijuna kuna vrijedan depozit Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Upravo zbog činjenice da je uz ograničenu ročnost kapitala nemoguće oblikovati poslovnu politiku banke na dulji rok, primjerice proširivati lepezu dugoročnih kredita poput stambenih, vodstvo HPB-a prije ljeta pred vlasnike je izašlo sa novom strategijom. Njezin ključni temelj jest pretpostavka da je ekonomiji potrebna banka u domaćem vlasništvu, a problem izvora kapitala mogao bi se riješiti ulaskom strateškog partnera poput Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kao svojevrsnog međukoraka i ulaznice za međunarodna tržišta kapitala, no ključno rješenje bila bi inicijalna javna ponuda dionica (IPO) u kojoj bi svoj interes našli i drugi veliki domaći i strani institucionalni ulagači. Predizborne aktivnosti, međutim, zaustavile su planove nalaženja trajnog rješenja za HPB. Vlasnici banke i njezin nadzorni odbor prije ljeta nisu dali ocjenu predloženoj strategiji, a teško je očekivati da se to dogodi prije izbora. Za HPB to znači gubitak najmanje šest mjeseci dragocjenog vremena u okolnostima dok se konkurencija tim problemima uopće ne zamara.

Kvazi rješenje

Nemar i lihvarenje vlasnika
Pitanje kvalitetnih izvora kapitala za banku je vrhunski prioritet. Iz kapitala banka može kreirati kreditni potencijal, poslovnu politiku i tržišne manevre. Stoga neriješeno pitanje kapitala Hrvatske poštanske banke zapravo pokazuje krajnji nemar vlasnika.

Najskuplje od svega
Drugi par rukava jest i činjenica da je hibridni depozit najskuplje kapitalno rješenje. Primjerice, da bi pristali upisati depozit HPB je morala Croatia osiguranju i Croatia Lylodu obećati nevjerojatnih 11 posto prinosa na taj novac što je na granici lihvarskih kamata.