Dok je američko tržište poljuljano nedavnom ekonomskom krizom, mnogi investitori osiguravaju svoj novac ulažući u – zlato.

Iako se se cijeli svijet uspješno bori s posljedicama prošlomjesečnih događanja, dionice diljem svijeta nastavljaju padati. Isto je tako i s dionicama te plemenite kovine. Na cijeni zlata se, iako je dugo vremena nosila epitet jedne od konstanti na tržištu, također osjetila promjena pa je tako zajedno s ostalim cijenama neočekivano počela padati. Nakon što je ‘zlatna dionica’ dosegla svoj vrhunac u ožujku ove godine kada je procijenjena na 1000 dolara, već je 23. listopada pala na samo 681 dolar. Ipak, nije prošlo ni deset dana a tržište zlata se počelo oporavljati te se do početka studenog popelo na 740 dolara. Turbulencije u vrijednosti dionica zlata mogu se, kronološki gledano, podijeliti na tri etape – prvo odstupanje u cijeni dolazi nakon kolapsa banke Bear Stearns, drugo zajedno s groznicom u Fannie Mae, te treće kolapsom Lehman Brothersa. Sve tri investiciske banke uvelike su utjecale na pad vrijednosti zlata. Ipak, svaka je promjena u vrijednosti na burzama izazvala brzu odluku – prodaj! Ipak, bez obzira na sve krize koje su potresale SAD, nedavna su kolebanja na zlatnom tržištu izazvali uglavnom veliki investitori. Uporni u tome da uvećaju svoja sredstva ne bi li tako pokrili gubitke i zadovoljili zahtjeve davatelja kredita, investitori su u zadnjih nekoliko godina munjevito izlazili iz raznih ulaganja i orijentirali se na kupnju zlatne kovine.

I to novcem posuđenim u Japanu i diljem SAD-a. S obzirom na nedavno izmjenjivanje porasta i pada vrijednosti američkog dolara proporcionalno s vrijednosti nafte, oni koji su do tada ulagali u zlato preusmjerili su svoj kapital zbog straha od inflacije i nestabilne valute. Usprkos kratkom vijeku ekonomske krize, zlato i dalje ima ulogu u portfelju kao osiguranju od najgoreg scenarija poput devalvacije dolara uvjetovane spiralnim zaduživanjem države. U tome se slaže i John Hathaway, glavni menadžer Tocqueville Gold Funda. I dok većina ekonomista ima potporu u vladinim dugoročnim planovima, pomaci se događaju samo ne bi li se otplaćeni dio državnog vanjskog duga popeo na nešto više od trilijuna dolara. Povremeni partneri dugoročnih ulagača kupuju zlato u velikim količinama i tako kratkoročno izvlače najviše što mogu prodavajući ga ponovno po najrazličitijim tržištima. U Comexu je tako broj aktualnih ugovora o zlatu pao s više od 483.000, ugovora koliko ih je bilo u lipnju, na 319.000 u listopadu ove godine. Istovremeno se u kupnju zlata uložilo 2,8 milijarde dolara s tendencijom za daljnja ulaganja. Pojedini su investitori pokupovali zlato direktno od Vlada, tako da SAD, Austrija i Južna Afrika moraju suspregnuti prodaju zlatnih kovanica dok ne budu u mogućnosti izraditi i prodati još. Nedavne kupnje i prodaje pokazuju kako se ulagačima više isplati držati zlato “ispod jastuka” kroz duži period nego kupovati i prodavati samo u stresnim vremenima. Izvještaji s tržišta diljem svijeta od 1995. pa do 2005. godine pokazuju da dodavanje zlata portfelju dionica ipak unapređuje tržište. Bilo da se plemenita kovina nalazi u dionici ili kovanici, zlato će uvijek imati barem mali udio u portfelju, kažu financijski savjetnici dodajući da u kratkom roku zlato ima sve veći pozitivan utjecaj što je financijska situacija u teža.