Intesa Sanpaolo, uvjerljivo većinski vlasnik Privredne banke Zagreb, ove se godine odlučila počastiti vrlo izdašnom dividendom u koju će se usmjeriti glavnina lani ostvarene dobiti PBZ-a.

Uz objavu financijskih rezultata za 2018. iz Uprave banke su, naime, najavili i isplatu dividende u iznosu 72,58 kuna po dionici. To je višestruko više nego prijašnjih godina (lani 15,19 kuna, preklani 25,33 kune…). Osim već poslovično solidne kapitaliziranosti, takva dividendna politika govori i o procjenama potencijala za isplativo reinvestiranje dobiti.

S obzirom na ukupan broj izdanih dionica (više od 19 milijuna), u dividendu će se tako raspodijeliti oko 1,38 milijardi kuna, a kako Intesa (putem svoje nizozemske tvrtke) drži čak 97,47 posto temeljnoga kapitala, njoj će u travnju “sjesti” i glavnina tog iznosa.

 Istodobno, mali dioničari drže ukupno 2,2 posto dionica (0,34% ih je u trezoru) pa ih čeka 30-ak milijuna kuna dividende. Ipak, to predstavlja dividendni prinos veći od 10 posto (cijena dionice trenutno je oko 725 kuna).

Prema financijskim izvješćima, Grupa PBZ, kojoj je u listopadu pripojena i Veneto banka, za prošlu godinu iskazana je neto dobit od 1,72 milijarde kuna ili 28% više nego godinu prije, s tim da se dioničarima PBZ d.d. pripisuje 1,68 mlrd.

Operativna dobit na razini Grupe lani je, doduše, bila nešto slabija nego godinu prije (2,35 prema 2,41 mlrd.), ali su i troškovi vrijednosnih usklađivanja i rezervacija za gubitke bili osjetno manji (459 prema 765 mil.) kao i ukupne obveze poreza na dobit.

Dominantan utjecaj na rezultat Grupe, dakako, ima sama banka, PBZ. Ona je iskazala 1,38 milijarde kuna neto dobiti ili 4,4% manje nego godinu prije.

Operativna dobit Banke smanjena je i nešto više (sa 2,22 na 1,75 mlrd.), a pad neto rezutata ublažen je opet zahvaljujući manjim troškovima rezervacija u odnosu na godinu prije (274 prema 553 mil. kn).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Nastavak trenda smanjenja prosječnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa utjecao je na kamatne rezultate tijekom prošle godine”, ističe u komentaru izvješća Uprava PBZ-a.

Kamatni prihod dosegnuo je 2,48 milijardi kuna, što je pad od gotovo osam posto, no kako su kamatni troškovi (271,5 mil. kuna) relativno pali i više, neto kamatni prihod oslabio je 4,8%. Poput drugih većih banaka, PBZ je od provizija i naknada prihodovao više (6,8%) nego godinu prije.