Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dala je prošlog tjedna zeleno svjetlo za osnivanje pet novih investicijskih fondova na domaćem tržištu, ukupno deset u ovoj godini. Kada nova petorka započne s radom fondovska industrija brojat će 103 otvorena investicijska fonda s javnom ponudom.

Zahtjeve za osnivanje regulatoru su podnijeli Eurizon Asset Management Croatia, OTP Invest te Raiffeisen Invest, pri čemu je cjelokupna petorka otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom, klasificirani kao fondovi s dospijećem.

Kako i sam naziv kaže, radi se o fondovima s točno određenim datumom dospijeća koji se osnivaju na točno određeni rok. U konkretnom slučaju, na tri ili pet godina, navode iz Hanfe.

Presjek tržišta
Dolazak novih igrača na tržište dobra je vijest, svaka konkurencija je načelno je pozitivna, a s kontinuiranim rastom štednje očito se traže nove investicijske prilike.

Kamatne stope na depozite u moru likvidnosti koje vlada u financijskom sustavu (prije tri dana Ministarstvo financija realiziralo je tjedno zaduženje putem trezoraca u uvjetima rekordnog viška od 85 milijardi kuna) teško da će rasti u skorije vrijeme, a s dvoznamenkastom inflacijom alternativna ulaganja u pravilu više idu u smjeru očuvanja vrijednosti štednje nego potjere za zaradama.

Predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova pri HGK Hrvoje Krstulović pozdravlja osnivanje novih fondova.

“Izuzetno nam je drago da se u sektoru investicijskih fondova povećava ponuda i fondova i strategija ulaganja kako bi ulagatelji mogli naći što bolji instrument za svoju štednju i ulaganje na tržištu kapitala”, kaže Krstulović. Nastavlja da se u zadnje vrijeme, pogotovo u okruženju kada središnje banke podižu referentne kamatne stope, pojavljuju se fondovi sa ograničenim vremenom trajanja od, primjerice, 3 do 5 godina.

“Cilj njihove strategije ulaganja je ulagateljima donijeti razuman povrat na rok trajanja fonda koji se postiže ulaganjem u obveznice i ostale instrumente s fiksnim prinosom. Pritom govorimo o ulaganjima na cijeli rok trajanja fonda uz preuzimanje kreditnog rizika izdavatelja instrumenata u fondu. Naravno, moguće je udjele otkupiti i ranije, ali u tom slučaju nije za očekivati da će cilj fonda biti ostvaren”, kaže.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Strana tržišta
Prošlog mjeseca u Hrvatskoj su poslovala ukupno 93 UCITS fonda (jedan više nego u srpnju) koji su upravljali sa 16,8 milijardi kuna. Imovina je pala za 1,7 milijuna kuna na mjesečnoj razini, pokazuje mjesečno izvješće Hanfe za kolovoz.

Unatoč tome zadržan je povećan pozitivan predznak ukupnih mjesečnih uplata u fondove pa se samo u kolovozu u fondove slilo 65,4 milijuna kuna, uglavnom u kategoriju “ostali” (107,8 milijuna kuna).

Istodobno, iz dioničkih fondova povučeno je 22,4 milijuna kuna, iz mješovitih 4,5 milijuna kuna te napajajućih 7,5 milijuna. S porastom ključnih kamatnih stopa, agresivnije preko Atlantika, osjetnom blažim tempom u Europi, primjetno je da obveznice kao manje rizično ulaganje dolaze u fokus ulagača.

Štednja se tako “seli’’ u obvezničke fondove čija je neto imovina krajem kolovoza porasla za više od 85 milijuna kuna. U široj slici fondovske industrije neto imovina obvezničkih fondova dosegnula je prošlog mjeseca 66,3 posto ukupne imovine UCITS fondova. Na dioničke je otpalo 12,4 posto ukupne imovine te na mješovite 6,8 posto.

U kolovozu, primjerice, sve kategorije investicijskih fondova ulagateljima su donijele negativan prinos (ponderiran imovinom): napajajući -2,7 posto, dionički -0,8 posto, mješoviti -2,0 posto, ostali -1,5 posto i obveznički -0,6 posto.

Fondovi će svoje prinose tražiti (i) na stranim tržištima, dobrim dijelom zbog plitkog i slabo likvidnog domaćeg tržišta. “Ulaganja fondova se baziraju na njihovim investicijskim politikama i strategijama pri čemu se prije ulaganja procjenjuje kako potencijal pojedinog ulaganja, tako i ostali rizici koji uključuju i rizik likvidnosti.

Strana su tržišta, pogotovo uzimajući u obzir i njihov veći broj i likvidnost, alokacijom u raznovrsnoj ponudi fondova zastupljenija nego jedno domaće. Vrlo često strategija uključuje ulaganje i u domaće i na strana tržišta sukladno prilikama gdje je u tom slučaju ulaganje na domaće tržište adekvatno zastupljeno”, kaže Krstulović.

Ništa bez privatizacija
Šefica Zagrebačke burze Ivana Gažić kaže da je domaća industrija fondova dosta zrela ocjenjujući da je osnivanje novih “dobra vijest pogotovo ako investicijska strategija uključuje hrvatske dionice”.

Ipak, domaće tržište daleko je od svojih zlatnih dana, iako u Hrvatskoj nije bilo tako drastičnog pada cijena kao na mnogim svjetskim burzama i unatoč novim igračima jasno je da mu nedostaje snažniji vjetar u leđa. Pitanje je, međutim, otkuda bi taj vjetar trebao doći.

“Pokretač tržišta je privatizacija. Treba nam puno više dionica poput, primjerice, HT-a s većim brojem dioničara i većeg ‘free floata’, a to je moguće samo privatizacijama poduzeća u državnom vlasništvu”, kaže Gažić.