Kineske dionice i obveznice sve su manje na cijeni kod globalnih investitora s obzirom na topljenje uvjerenje da će vlada u Pekingu uspjeti značajnije potaknuti ekonomsku aktivnost.

Izračun Financial Timesa temeljen na podacima burze u Hong Kongu pokazuje da su investitori u potpunosti preokrenuli 7,4 milijarde dolara vrijednu neto kupnju kineskih dionica koja je uslijedila nakon što je kineski Politbiro 24. srpnja najavio nove mjere ekonomskih poticaja.

K tome, podaci kineskog financijskog regulatora objavljeni u srijedu pokazuju da je vrijednost kineskih obveznica koje drže strani ulagači pala u srpnju za 37 milijardi juana, na 3,2 bilijuna juana.

Ubrzanje u kolovozu

Financijaši i analitičari ocjenjuju da je rasprodaja kineskih vrijednosnica ubrzala tijekom kolovoza i vjerojatno će ubrzati nakon ovotjednog iznenađujućeg smanjenja ključne kamatne stope kineske središnje banke. Promijenjen smjer kapitala koji se sada odljeva iz kineskih vrijednosnica ukazuje na pad povjerenja u prošlomjesečno obećanje kineske vlade da će potaknuti slabašnu osobnu potrošnju, pozabaviti se visokom nezaposlenošću mladih i pružiti dodatnu podršku nekretninskom sektoru koji je već neko vrijeme u problemima.

Nedavno je kriza poprimila još dublje obrise nakon što Country Garden, jedan od najvećih nekretninskih developera, nije uspio po dospjeću podmiriti neke financijske instrumente, dok cijene nekretnina u toj zemlji počinju padati.

“Mjere koje su do sada poduzete razočarale su tržište”, kaže za FT Mohammed Apabhai, voditelj trgovanja na azijskim tržištima u američkoj banci Citigroup. “Sve je više frustracije i zabrinutosti među investitorima zbog nedostatka bilo akkvog čvrstog političkog poteza”, dodao je Apabhai.

Dodatnih razloga za frustraciju ulagačima je jučer dala banka Morgan Stanley. Ta je investicijska banka snizila je procjenu rasta kineskog gospodarstva u ovoj godini na 4,7 posto, s ranije projiciranih pet posto. Morgan Stanley također je smanjio prognozu rasta kineskog BDP-a za 2024. godinu, i to sa 4,5 posto, na 4,2 posto. Peking je pak za ovu godinu zacrtao godišnju stopu rasta od oko pet posto.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Ta banka s Wall Streeta zadnja je u nizu velikih brokerskih kuća koje su snizile prognozu kineskog gospodarskog rasta u ovoj godini zbog razočaravajućih gospodarskih podataka. Ranije ovog tjedna J.P.Morgan je smanjio prognozu rasta kineskog BDP-a za 2023. na 4,8 posto, s ranije očekivanih pet posto, dok ju je banka Barclays snizila na 4,5 posto, podsjeća Reuters.

Među razlozima za snižavanje projekcija za drugo najveće svjetsko gospodarstvo izdvajaju se i zabrinutosti za tamošnji posrnuli sektor nekretnina. Naime, kineski nekretninski sektor bori se s krizom likvidnosti od kraja 2021. kada je China Evergrande Group propao i pokrenuo val insolventnosti u tome sektoru.

Morgan Stanley snizio je procjene kako bi “uračunao oštrije posustajanje kapitalnih izdataka uslijed razduživanja u sektoru nekretnina te financiranja od strane lokalnih vlasti, s posrednim učincima na potrošnju”, napisali su u bilješci ekonomisti predvođeni Robinom Xingom.

Skok razlike u prinosu

Niz negativnih vijesti već se odrazio na cijene kineskih dionica, pa je vodeći tamošnji indeks CSI 300 sastavljen od dionica kompanija koje kotiraju na burzi u Šangaju i Shenzenu potpuno izbrisao rast od gotovo šest posto, koliko je ostvario nakon odluke Politbiroa o novim ekonomskim mjerama. Kako ocjenjuje Wei Li, fond menadžer u BNP Paribas Asset Managementu, trenutno je tržište kineskih vrijednosnica uvelike pokretano sentimentom.

Prema njegovu mišljenju, širenje razlike u prinosu između američke i kineske državne obveznice ubrzalo je rasprodaju kineskog duga. Razlika u prinosu, koja se počela povećavati nakon što je SAD počeo povećavati kamatne stope, a Kina ih smanjivati, ovoga je tjedna dosegnula najvišu razinu u zadnjih 16 godina.

Poseban problem za kineska financijska tržišta jest što ankete sugeriraju da pesimizam inozemnih ulagača prema kineskim vrijednosnicama postaje ukorijenjen. Tako 84 posto ispitanika u anketi koju je Bank of America proveo među azijskim fond menadžerima smatra da su kineske dionice usred dugotrajne korekcije.

Odljev kapitala stranih ulagača utječe i na tečaj kineske valute. Nakon srpanjskog uspona, potaknutog izravnom i neizravnom državnom podrškom, tečaj je sada u silaznoj putanji. U četvrtak je vrijednost juana pala na 7,3 juana za dolar i blizu je najniže razine u zadnjih 15 godina. Međutim, Wei Li ističe kako je Narodna banka Kine do sada pokazala kako je spremna snažno braniti tečaj, i više nego što to devizno tržište očekuje.

Primjerice, središnja banka može narediti državnim bankama da kupuju juan kako bi usporili njegov pad ili uvesti neformalna ograničenja na devizne transakcije. “Središnja banka i dalje ima i druge alate u svom arsenalu”, kaže Li.