Inozemni dug Republike Hrvatske krajem studenog 2005. godine iznosio je 24,8 milijardi eura ,odnosno oko 82,7 posto procijenjenog BDP-a. U odnosu na studeni 2004. godine vanjski dug povećan je za 2,7 milijardi eura što predstavlja godišnji rast od 12,3 posto. Unatoč nešto snažnijem intenzitetu godišnjeg rasta vanjskog zaduženja u studenom nastavljen je trend sporijeg rasta inozemnog duga tijekom 2005. pa je tijekom prvih jedanaest mjeseci promatrane godine prosječni godišnji rast iznosio 10,5 posto. Za usporedbu tijekom istog razdoblja 2004. godine vanjski dug je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 25,8 posto.
Tijekom prošlogodišnjega studenog ukupni inozemni dug povećan je za dodatnih 639 milijuna eura. Na kraju promatranog mjeseca inozemni dug države iznosio je tek nešto više od 7 milijardi eura što čini 28,2 posto ukupnoga vanjskog zaduženja Republike Hrvatske.
U odnosu na isti mjesec prethodne godine vanjsko zaduženje države smanjeno je za gotovo 450 milijuna eura ili za 6 posto na godišnjoj razini. Smanjenje inozemnog dijela duga države uglavnom je posljedica orijentacije države na financiranje svojih potreba na domaćem tržištu. Međutim, tijekom studenog 2005. država je povećala svoje obveze prema inozemstvu za 64 milijuna eura. Inozemni dug poslovnih banaka krajem studenog iznosio je 8,6 milijardi eura, odnosno 24,1 posto više nego na kraju istog mjeseca 2004., na što je utjecala snažna domaća potražnja za kreditima. Također na mjesečnoj razini banke su povećale svoju inozemnu pasivu za 339 milijuna eura. Vanjski dug ostalih domaćih sektora na kraju promatranog mjeseca iznosio je 6,9 milijardi eura ili 1,15 milijardi eura više na godišnjoj razini. U odnosu na listopad dug ostalih domaćih sektora povećan je za 185 milijuna eura. Iznad prosječni rast inozemnog duga poslovnih banaka te ostalih domaćih sektora uz istovremeno smanjenje inozemnog dijela duga države utječe na promjenu u strukturi ukupnoga vanjskog duga RH. Na godišnjoj razini vidljiv je trend rasta udjela banaka i ostalih sektora u ukupnom vanjskom zaduženju Hrvatske te znatno smanjenje udjela države
(RBA analize)