Inozemni dug RH na kraju listopada 2005. iznosio je 24,2 milijarde eura, odnosno 82,4 posto BDP-a, dok je u odnosu na isti mjesec 2004. godine zabilježeno povećanje inozemnog duga RH za 10,2 posto. Unatoč povećanju razine inozemnog duga nastavljen je trend njegova sporijeg rasta. Tako je u prvih deset mjeseci 2005. godine prosječna godišnja stopa rasta inozemnog duga iznosila 10,3 posto dok je u istom razdoblju 2004. godine iznosila čak 26,6 posto. Na usporavanje intenziteta rasta vanjskog zaduženja najviše je utjecala orijentacija države na zaduživanje na domaćim tržištima kapitala. Inozemni dio duga države krajem listopada iznosio je 6,94 milijarde eura ili 28,7 posto ukupnoga inozemnog duga Hrvatske. Također država je smanjila svoju inozemnu zaduženost na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na kraj rujna dug je smanjen za skoro 50 milijuna eura, a u odnosu na listopad 2004. za skoro 600 milijuna eura. Krajem listopada 2005. inozemni dug poslovnih banaka iznosio je 8,27 milijardi eura što čini 34,2 posto ukupnoga inozemnog duga RH. U odnosu na listopad 2004. poslovne banke su povećale svoju inozemnu pasivu za dodatnih 1,48 milijardi eura što predstavlja rast od 21,8 posto na godišnjoj razini. Na mjesečnoj razini inozemni dug banaka također je povećan, i to za 296 milijuna eura. Na kraju promatranog mjeseca inozemni dug ostalih domaćih sektora iznosio je 6,7 milijardi eura ili 18,7 posto više nego u listopadu 2004. dok je na mjesečnoj razini zabilježeno neznatno smanjenje. Očekujemo da bi do kraja 2005. godine udio inozemnog duga u BDP-u mogao ostati na sadašnjoj razini. Tijekom sljedećih nekoliko godina može se očekivati smanjenje udjela inozemnog duga u BDP-u prvenstveno zbog sve većeg zaduživanja države na domaćem tržištu te mjera HNB-a usmjerenih na usporavanje rasta zaduživanja banaka u inozemstvu.
(RBA analize)