Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Injekcija HBOR-a 4,6 mlrd. kuna u 2010.

Autor: Ana Blašković
13. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Zbog godišnjih odmora banke i klijenti nisu (pre)zainteresirani za aukcije, kažu u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u prvoj polovici godine plasirala je 4,59 mlrd. kuna kredita gospodarstvu ili 48 posto više nego u istom razdoblju lani, istaknuo je predsjednik Uprave Anton Kovačev, predstavljajući rezultate poslovanja u prvih pola godine.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Najveći dio kredita, 2,99 milijardi kuna ili oko dvije trećine, HBOR je odobrio za kreditiranje izvoza, 913 milijuna kuna dano je većim subjektima, a 618 milijuna malim i srednjim poduzetnicima, i to uglavnom za proizvodnju. “Više od 70 posto kredita iskorišteno je za podmirivanje obveza prema dobavljačima, čime je otklonjena bojazan da će se novac koristiti za podmirivanje dugova prema državi i bankama”, istaknuo je Kovačev. Isključi li se iz odobrenih sredstava novac za tzv. model A iz poticajnih mjera vlade, bazna kreditna aktivnost HBOR-a povećana je 32 posto u 2010. godini. Potrebna sredstva prikupljena su aranžmanima s međunarodnim financijskim institucijama (CEB, EIB i KfW), ukupno 484 milijuna eura. “Sve aranžmane s međunarodnim institucijama sklopili smo pod istim uvjetima kao prije krize, a to nam je omogućilo da gospodarstvu ponudimo niske kamatne stope”, rekao je Kovačev. Osvrnuvši se na uspjeh modela A, prema kojem su banke i HBOR isplatili 778,6 mil. kuna uz kamate od 4,7 do 5,05 posto, a čiji je uspjeh u središnjoj banci drže polovičnim, Kovačev je ocijenio “dobro skrojenim” za potrebe gospodarstva. “Budući da se toliko korisnika odlučilo za model A, a ne B, očito je da je ključni problem gospodarstva rješavanje nelikvidnosti”, kaže. Kašnjenja je bilo u početku dok su se ugovarali detalji, no naknadne aukcije idu redovitim tempom, a “nije moguće očekivati da isplate idu od danas do sutra”.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u prvoj polovici godine plasirala je 4,59 mlrd. kuna kredita gospodarstvu ili 48 posto više nego u istom razdoblju lani, istaknuo je predsjednik Uprave Anton Kovačev, predstavljajući rezultate poslovanja u prvih pola godine.

Najveći dio kredita, 2,99 milijardi kuna ili oko dvije trećine, HBOR je odobrio za kreditiranje izvoza, 913 milijuna kuna dano je većim subjektima, a 618 milijuna malim i srednjim poduzetnicima, i to uglavnom za proizvodnju. “Više od 70 posto kredita iskorišteno je za podmirivanje obveza prema dobavljačima, čime je otklonjena bojazan da će se novac koristiti za podmirivanje dugova prema državi i bankama”, istaknuo je Kovačev. Isključi li se iz odobrenih sredstava novac za tzv. model A iz poticajnih mjera vlade, bazna kreditna aktivnost HBOR-a povećana je 32 posto u 2010. godini. Potrebna sredstva prikupljena su aranžmanima s međunarodnim financijskim institucijama (CEB, EIB i KfW), ukupno 484 milijuna eura. “Sve aranžmane s međunarodnim institucijama sklopili smo pod istim uvjetima kao prije krize, a to nam je omogućilo da gospodarstvu ponudimo niske kamatne stope”, rekao je Kovačev. Osvrnuvši se na uspjeh modela A, prema kojem su banke i HBOR isplatili 778,6 mil. kuna uz kamate od 4,7 do 5,05 posto, a čiji je uspjeh u središnjoj banci drže polovičnim, Kovačev je ocijenio “dobro skrojenim” za potrebe gospodarstva. “Budući da se toliko korisnika odlučilo za model A, a ne B, očito je da je ključni problem gospodarstva rješavanje nelikvidnosti”, kaže. Kašnjenja je bilo u početku dok su se ugovarali detalji, no naknadne aukcije idu redovitim tempom, a “nije moguće očekivati da isplate idu od danas do sutra”.

Krizi unatoč

Pad interesa zbog godišnjih
Istražujući evidentan pad interesa banaka i pad broja zahtjeva za kvotama HBOR-a, koji su doveli do toga da je na posljednjoj aukciji zatraženo tek 27,4 milijuna kuna (dok je istodobno HBOR nudio 80 milijuna), u razvojnoj banci su proveli istraživanje. Anketa među bankarima kao glavnoga krivca identificirala je godišnje odmore kod banaka, ali i klijenata! “Interes postoji i nadamo se da će krajem ljeta na idućoj aukciji aktivnost živnuti”, kažu u HBOR-u.

Autor: Ana Blašković
13. srpanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close