Tek neznatno, 1,7 posto, porasla je vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u 2024. u odnosu na godinu ranije, te je iznosila, pokazuje državna statistika, 1,47 milijarde eura. To je i dalje oko 110 milijuna eura niže od rekordne vrijednosti koja je postignuta u 2022. godini, a na koju su najviše utjecale neravnoteže koje je uzrokovala koronakriza.

Struktura vrijednosti otkupa i prodaje, što po vrsti proizvođača, što po udjelu poljoprivrednih proizvoda, govori da se u domaćoj poljoprivredi malo toga mijenja na bolje. Jedina promjena vidi se u stočarstvu gdje je udio vrijednosti otkupa i prodaje goveda lani prvi put s trona skinuo kravlje mlijeko, koje je godinama prednjačilo u udjelu vrijednosti prodaje u stočarstvu.

Rast u biljnoj proizvodnji

U strukturi otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda, među biljnim proizvodima, dominiraju žitarice (39%), uljarice (20%), vino (14%) te povrće (8,4 posto).

Vlado Čondić Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore (HGK), kaže da rast vrijednosti otkupa i prodaje možemo pripisati rastu cijena na svjetskim burzama.

“Dobro je da je došlo do rasta cijena jer su one značajno pale nakon koronakrize, i sada su se napokon vratile na vrijednosti prije pandemije. Istovremeno su pale i cijene inputa, ali ti padovi nisu u potpunosti pratili pad cijene burzovne robe. Stoga je dobro da dolazi do rasta jer će to dati stabilnost primarnim proizvođačima i potaknuti ih da nastave s proizvodnjom”, ističe.

U proizvodnji žitarica, koja dominira u Hrvatskoj, ove bi godine trebali biti nastavljeni dobri trendovi. Čondić Galiničić ističe da je u veljači zabilježen rast cijena pšenice od 7 posto, te rast cijena kukuruza, a taj rast trebao bi biti nastavljen.

“Bit ćemo pametniji kada na proljeće vidimo kako će izgledati polja jesenskih kultura”, navodi dodajući da će na formiranje cijena sigurno značajan utjecaj imati i geopolitički odnosi, stabilnosti, odnosno nestabilnosti, kao i prijetnje carinama kojima svjedočimo. Dugoročne prognoze je stoga uistinu nezahvalno davati.

Promjene u stočarstvu

Dok cijene otkupa i prodaje biljnih proizvoda bilježe pozitivne trendove stočarstvo, osim govedarstva, bilježi pad i u cijenama i u količinama.

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK-a ističe da je došlo do pada cijena u peradarskoj proizvodnji i svinjogojstvu što domaće proizvođače stavlja u nezavidnu poziciju. Tako je u 2024., prvi put nakon mnogo godina, najveći udio vrijednosti prodaje i otkupa imalo govedarstvo (27,2 posto), pa kravlje mlijeko (24,6 posto) i svinjogojstvo (22,2 posto).

Omjeri vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda između poslovnih subjekata i OPG-a i lani su pratili dugogodišnje trendove, i iznosili 61,3 posto, odnosno 38,7 posto. Vrijednost prodaje poslovnih subjekata lani je, doduše, blago pala (1,3 posto), na 904 milijuna eura, dok je vrijednost otkupa od OPG-a porasla 7 posto u odnosu na 2023. – na 571 milijun.

Ostvarena vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda ovisi ne samo o cijenama, već i o količinama koje proizvodimo. Da razvoj proizvodnje hrane ne ide u dobrom smjeru govori pad vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u 2023. za 12,5 posto, te prve procjene DZS-a, koje očekuju da ćemo padu svjedočiti i ove godine, i to 0,3 posto.

“To nije dobro. Nama u nominalnim iznosima proizvodnja pada. Primjerice, proizvodnja mlijeka, voća i povrća, značajno pada. Značajno je pao i uzgoj uljane repice. Možemo se stoga s pravom zapitati je li državna politika prema poljoprivredi bila dobra”, kaže Čondić Galiničić.

Odgovor se sam nameće.