Zbog nedostatka volje hrvatskih obrtnika da zadrže vlasništvo nad Obrtničkom štednom bankom (OŠB) dobrovoljni mirovinski fond turske Sekerbanke – njezin najveći dioničar – na najboljem je putu da stekne većinski udjel u OŠB-u. Nad OŠB se nedavno nadvila prijetnja likvidacije jer mu je adekvatnost kapitala pala na osam posto, ispod zakonski propisanih 12 posto. Prema riječima predsjednice Uprave Suzane Barade, glavni razlog pada adekvatnosti kapitala je ulaganje u razvoj poslovanja. “Da bismo počeli ostvarivati planirani prihod, morali smo povećati obujam poslovanja, ali to je izostalo jer obrtnici nisu prenijeli svoje financijsko poslovanje i slobodne depozite u banku”, kazala je Barada.

Neuspjela dokapitalizacija
Banka je ove godine obrtnicima i obrtničkim institucijama ponudila sudjelovanje u drugoj emisiji dionica kako je i predviđeno nakon osnivanja banke 2008. godine. Udruženje obrtnika i Hrvatska obrtnička komora (HOK), kao krovna organizacija obrtnika, izjašnjavali su se da će sudjelovati u dokapitalizaciji, tvrdi Barada. “Bilo je potrebno definirati modele dokapitalizacije, ali do danas se to nije dogodilo. Zašto, ne znam”, kazala je Barada za Poslovni dnevnik. U HOK-u tvrde da je točno da su razgovarali nekoliko puta s predstavnicima OŠB-a o dokapitalizaciji. Na pitanje je li točno da obrtnici nisu bili zainteresirani za dokapitalizaciju, u HOK-u odgovaraju kako “90.000 hrvatskih obrtnika nije imalo priliku da budu dioničari OŠB-a jer drugi krug upisa dionica nije raspisan te su dioničari i vlasnici OŠB-a ostali dioničari koji su bili bivši članovi Zanatske štedno-kreditne zadruge”. U HOK-u podržavaju ulazak obrtnika u vlasničku strukturu OŠB-a, ali naglašavaju da je kupnja dionica OŠB-a osobna i poslovna odluka svakog obrtnika.

Potraga za ulagačima
Pritisnuta zakonskim rokovima Uprava je u lipnju krenula u traženje drugih potencijalnih investitora kako bi banku spasila od likvidacije. Rješenje je pronađeno u Turskoj. Mirovinski fond Sekerbanke iznio je namjeru ulaganja u OŠB u iznosu 75 posto udjela u banci, tvrdi Barada. Turski investitor uložio bi do 40 milijuna kuna u temeljni kapital banke. Tako bi OŠB prestao biti štedna banka jer bi ispunio uvjete za dobivanje dozvole HNB-a koji mu omogućava bavljenje nizom bankovnih usluga. “U sljedećih nekoliko godina planiraju razviti mrežu od 30 poslovnica”, otkriva planove turskih ulagača Barada. U izvore kreditiranja Turci bi uložili dodatnih 200 milijuna kuna. Ulaganje će biti moguće tek nakon što se dobije odobrenje HNB-a za stjecanje kvalificiranog udjela, odobrenje Agencije za tržišno natjecanje te suglasnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za emisiju dionica, kazala je Barada.

Sekerbank

Kazahstanski vlasnik
Sekerbank, u prijevodu Šećerna banka, nastala je 1953. godine kao zadružna banka uzgajivača šećerne repe. Usmjerena je na financiranje malih poduzetnika. Najveći dioničari sa 34 posto udjela su bančin dobrovoljni mirovinski fond te kazahstanski državni fond Samruk Kazyna. Na slobodnom tržištu je 32 posto dionica banke. Riječ je o jednoj od manjih turskih banaka s aktivom od 6,6 milijardi dolara, prema podacima za kraj lipnja ove godine. Na hrvatskom bankovnom tržištu približan iznos aktive imaju Hypo Alpe-Adria banka te Raiffeisen banka.