EN DE

Imovina Kapitalnog fonda pala sa 2,64 na 1,79 milijardi kuna

Autor: Jadranka Dozan
20. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Četiri zatvorena investicijska fonda s javnom ponudom na kraju srpnja bilježe pad imovine za više od trećine u odnosu na početak godine

Kao i ostatak fondovske industrije, i segment zatvorenih investicijskih fondova ove se godine suočava s trendom pada imovine pod upravljanjem. Ne računajući zatvorene fondove za ulaganje u nekretnine (ukupno šest njih), četiri ZIF-a s javnom ponudom na kraju srpnja bilježe u odnosu na početak godine pad imovine za više od trećine, sa 3,3 na 2,16 milijardi kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U odnosu na lanjski srpanj, Hanfini podaci pokazuju i nešto većih 36,6 posto pada imovine tih fondova. Imajući u vidu strukturu imovine u toj kategoriji fondova, od nešto više od milijardu kuna smanjenja imovine najveći se dio odnosi na uvjerljivo najveći ZIF, a to je kvazidržavni Kapitalni fond kojim upravlja Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo. Imovina Kapitalnog fonda je slijedom kretanja burzovnih cijena dionica (a više od polovice imovine mu je u dionicama Končara, Istraturista, Podravke, Apartmana Medena i Dalekovoda) na kraju prvog polugodišta vrijedila je 1,79 milijardi kuna, odnosno oko 850 milijuna kuna (32 posto) manje nego na početku godine. Veličinom ga slijedi Slavonski ZIF, jedan od rijetkih fondova nastalih iz kuponske privatizacije koji još uvijek posluje kao zatvoreni investicijski fond. Sa 226,5 milijuna kuna imovine Quaestus Nekretnine su najveći nekretninski fond, premda je to ujedno i najmlađi ZIF na tržištu. Hanfino rješenje taj je fond dobio tek početkom ove godine i pribrajanje njegove imovine jedini je razlog zašto se u kategoriji nekretninskih fondova u prvom polugodištu bilježi rast imovine, sa 382 na 587 milijuna kuna. Iako je osnivanja tih fondova priteklih nekoliko godina uglavnom pratio solidan publicitet, manje od šestotinjak milijuna kuna ukupne imovine šest nekretninskih fondova samo govori o više nego skromnom dometu tih projekata. Pogotovo ako se zna da se na prva dva fonda po veličini (Quaestus i Fima Proprius) odnosi 70 posto imovine, a imovina četiriju preostalih zajedno ne doseže ni 180 milijuna kuna. Primjerice, dva fonda Terra Investa imaju tek nešto više od deset milijuna eura imovine, Jadran Kapital ima manje od sto milijuna kuna, a Učka Marjan jedva nešto više od milijun eura. Od Učke Marjana veću imovinu ima čak i ZIF Velebit, čiju imovinu čine ‘ostaci ostataka’, preostali nakon što je sljednik nekadašnjeg PIF-a Velebit glavninu imovine isplatio svojim dioničarima prije nekih pet godina.

Kao i ostatak fondovske industrije, i segment zatvorenih investicijskih fondova ove se godine suočava s trendom pada imovine pod upravljanjem. Ne računajući zatvorene fondove za ulaganje u nekretnine (ukupno šest njih), četiri ZIF-a s javnom ponudom na kraju srpnja bilježe u odnosu na početak godine pad imovine za više od trećine, sa 3,3 na 2,16 milijardi kuna.

U odnosu na lanjski srpanj, Hanfini podaci pokazuju i nešto većih 36,6 posto pada imovine tih fondova. Imajući u vidu strukturu imovine u toj kategoriji fondova, od nešto više od milijardu kuna smanjenja imovine najveći se dio odnosi na uvjerljivo najveći ZIF, a to je kvazidržavni Kapitalni fond kojim upravlja Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo. Imovina Kapitalnog fonda je slijedom kretanja burzovnih cijena dionica (a više od polovice imovine mu je u dionicama Končara, Istraturista, Podravke, Apartmana Medena i Dalekovoda) na kraju prvog polugodišta vrijedila je 1,79 milijardi kuna, odnosno oko 850 milijuna kuna (32 posto) manje nego na početku godine. Veličinom ga slijedi Slavonski ZIF, jedan od rijetkih fondova nastalih iz kuponske privatizacije koji još uvijek posluje kao zatvoreni investicijski fond. Sa 226,5 milijuna kuna imovine Quaestus Nekretnine su najveći nekretninski fond, premda je to ujedno i najmlađi ZIF na tržištu. Hanfino rješenje taj je fond dobio tek početkom ove godine i pribrajanje njegove imovine jedini je razlog zašto se u kategoriji nekretninskih fondova u prvom polugodištu bilježi rast imovine, sa 382 na 587 milijuna kuna. Iako je osnivanja tih fondova priteklih nekoliko godina uglavnom pratio solidan publicitet, manje od šestotinjak milijuna kuna ukupne imovine šest nekretninskih fondova samo govori o više nego skromnom dometu tih projekata. Pogotovo ako se zna da se na prva dva fonda po veličini (Quaestus i Fima Proprius) odnosi 70 posto imovine, a imovina četiriju preostalih zajedno ne doseže ni 180 milijuna kuna. Primjerice, dva fonda Terra Investa imaju tek nešto više od deset milijuna eura imovine, Jadran Kapital ima manje od sto milijuna kuna, a Učka Marjan jedva nešto više od milijun eura. Od Učke Marjana veću imovinu ima čak i ZIF Velebit, čiju imovinu čine ‘ostaci ostataka’, preostali nakon što je sljednik nekadašnjeg PIF-a Velebit glavninu imovine isplatio svojim dioničarima prije nekih pet godina.




Autor: Jadranka Dozan
20. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati