Svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku je u 2008. za ugovaranje životnog osiguranja potrošio 76 eura, a za policu dodatnog ili dopunskog zdravstvenog osiguranja nekom domaćem osiguravatelju uplatio je osam eura. Istodobno je u Srbiji prosječna uplata za životna osiguranja iznosila samo devet eura, a za zdravstvo tek tri eura.

Velike razlike
Za razliku od spomenutih tržišta slovenski građani su u istom tom razdoblju za policu životnog osiguranja u prosjeku izdvojili 322 eura te za zdravstvo još dodatnih 194 eura. Najkraće, tri zemljopisno bliska tržišta, oprečno različita, kako po demografskoj snazi tako i po gospodarskom razvoju i razini BDP-a, i kroz nacionalne industrije osiguranja ilustriraju (ne)očekivane trendove. Iako brojem potencijalnih korisnika najmalobrojnije, slovensko tržište prisvaja čvrstu lidersku poziciju u regiji koja neosporno još godinama neće biti ugrožena. U izvješćima nacionalnih regulatora izrađenim za prošlu kalendarsku godinu u nizu informativnih podataka moguće je također iščitati da je svaki slovenski građanin u 2008. na razne usluge osiguranja ukupno dao 942 eura, hrvatski 298, dok su se srpski građani s cjelogodišnjom uplatom u prosjeku zaustavili na samo 75 eura.

Motivacija za dolazak
I hrvatsko, a pogotovo srpsko tržište, upravo zbog te male pojedinačne premije, i u razdoblju od nekoliko sljedećih godina bit će motivacija kako za dolazak novih stranih osiguratelja, tako i za jače pozicioniranje onih koji su već aktivni na tom prostoru. Bitka za premiju na ta dva tržišta tek predstoji iako ni slovensko još nije dosegnulo zasićenje. No njemu dugoročnije granice rasta ipak kroji premala populacija. Slovenija se u odnosu na dva konkurenta iz susjedstva već nametnula i kroz prepoznatljivu, tzv. zrelost tržišta. Premija ugovorena lani na policama životnih osiguranja gotovo je dvostruko veća u odnosu na godišnji prihod osiguratelja ostvaren na autoosiguranjima. Veću premiju od tržišnog rezultata na AO policama u “deželi” bilježe i zdravstvena osiguranja. Ona je viša za čak 54 milijuna eura, što je znatno više od vrijednosti svih zdravstvenih polica uplaćenih lani na hrvatskom tržištu. Trend većeg ‘povjerenja’ u industriju osiguranja evidentan je i na gospodarskoj sceni Slovenije u odnosu na hrvatsko i srpsko tržište.

Jedini izuzetak
Tako su na imovinskim osiguranjima društva u Sloveniji lani ugovorila premiju od 115 mil. eura, u Hrvatskoj 95 milijuna, dok je u Srbiji dosegnula 89 mil. eura. Sa 82 milijuna eura Slovenci drže primat i na osiguranjima od požara, Hrvati su lani za taj rizik dali 73 milijuna, a Srbi 49 milijuna. Na lepezu polica osiguranja od odgovornosti osiguranici u Sloveniji zaključili su ugovore u vrijednosti 48 milijuna eura. Hrvati su za tu namjenu potrošili 34 milijuna, dok je premija u Srbiji iznosila iznimno skromnih devet milijuna eura. Jedinu prednost po visini premije u spomenutom tržišnom trokutu Hrvati su postigli na osiguranjima od financijskih gubitaka, prošlogodišnja premija iznosila je osam milijuna eura. Istodobno je u Sloveniji stala na nepunih šest milijuna, dok je u Srbiji na toj polici ugovoreno samo 1,1 milijun eura premije.