Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u srpnju su, prema kalendarski prilagođenim indeksima, nastavljene pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova, koje kontinuirano traju od lipnja 2020. godine. Kalendarski prilagođen rast iznosio je 7,4 posto na godišnjoj razini (u odnosu na 7% u lipnju).

Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta iznosila je također 7,4 posto. Na mjesečnoj razini, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova bio je veći za 3,5 posto. Uz pozitivne godišnje promjene koje su zabilježene od početka godine, u razdoblju od siječnja do srpnja, kalendarski prilagođen obujam građevinskih radova bio je veći u prosjeku za 8,8 posto.

Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta u promatranom razdoblju iznosila je 7,2 posto. Rast je zabilježen i kod izgradnje zgrada (+9,7%) i kod izgradnje na ostalim građevinama (+2,0%). Kategorija ostalih građevina uglavnom se povezuje s investicijskom aktivnosti javnog sektora.

“Prema podacima HNB-a, poslovni optimizam u građevinarstvu i dalje je iznad dugoročnog prosjeka. Štoviše, kontinuirano nadmašuje pokazatelje pouzdanja u trgovini, uslugama i industriji. Navedeno ne iznenađuje s obzirom na snažnu potražnju za građevinskim uslugama u proteklom razdoblju”, piše analitičar RBA, Petar Bejuk.

Iako su godišnje promjene skromnije nego prošle godine, građevinska aktivnost i dalje je solidna. Na početku trećeg tromjesečja rast je ubrzao, odnosno, u srpnju je porastao za 2,1 posto u odnosu na prosjek drugog tromjesečja, što sugerira i dalje relativno snažan doprinos investicija BDP-u, odnosno sektora građevinarstva bruto dodanoj vrijednosti.

“U idućem razdoblju, osim baznog učinka, očekivano lagano slabljenje potražnje u stambenom segmentu zbog povišenih cijena i pooštrenih uvjeta kreditiranja moglo bi također djelovati na umirivanje dinamike rasta. Također, dio velikih infrastrukturnih projekata je dovršen, dok pozitivni učinci obnove nakon potresa polako iščezavaju”, napominje Bejuk.

Na polagano usporavanje upućuje i skromniji rast vrijednosti novih narudžbi (2,4 posto godišnje u prvoj polovini 2025. godine, dok je na razini 2024. iznosio gotovo 12 posto). Istovremeno je dozvola za građenje u prvih sedam mjeseci ove godine bilo gotovo isto kao i u razdoblju siječanj-srpanj 2024., odnosno zabilježen je neznatan pad. S druge strane, strukturnu podršku građevinarstvu će i dalje pružati sredstva iz EU fondova premda će aktivnost biti pod utjecajem cikličkih kretanja spomenutih sredstava.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”