Standard & Poor’s (S&P), agencija za kreditni rejting, snizila je rejting Ukrajine zbog zabrinutosti o stabilnosti banaka te države, slabljenja valute te usporavanja gospodarskog rasta.

Kreditni rejting za dug u stranoj valuti snižen je na ocjenu B s ocjene B+, dok je rejting za dug u lokalnoj valuti snižen s BB- na B+. Prije toga je S&P u lipnju snizio rejting Ukrajine, a prije desetak dana najavio je i novo, sada ostvareno, snižavanje rejtinga. Time se S&P pridružio bonitetnim agencijama Fitch i Moody’s koje su prije ovog mjeseca snizile rejting toj bivšoj ruskoj republici. “Snižavanje rejtinga posljedica je rasta troška rekapitalizacije banaka za ukrajinsku vladu uz usporavanje gospodarskog rasta te pojačanog tečajnog rizika”, stoji u priopćenju S&P-a. “Nisko povjerenje u ukrajinske financijske i monetarne institucije povećava povezane rizike za realno gospodarstvo i inflaciju”, navodi se dalje u izvješću. Globalna financijska kriza ugrožava države u razvoju koje su ranjivije na povlačenje investitora. Ulagači svoja sredstva povlače iz rizičnije imovine u državama s rastućim deficitima platne bilance kako bi ih investirali u sigurniju imovinu. Ukrajina sada ima najlošiji kreditni rejting među europskim državama u razvoju ako se u obzir uzme cijena po kojoj se kupci državnih obveznica štite od mogućeg bankrota. Usporavanje tamošnjeg gospodarstva dodatno komplicira politička kriza koja je dovela do pada vlade te prijevremenih izbora. Tečaj hrivnje, ukrajinske valute, pao je na razinu od 6,08 hrivnji za dolar što je najslabije još od uvođenja te valute 1996. godine. Ukrajinska godišnja inflacija je u godinu dana čak utrostručena na 31,1 posto koliko je iznosila u svibnju. U rujnu je ona ipak bila nešto niža i iznosila je 24,6 posto. Država je od Međunarodnog monetarnog fonda zatražila 15 milijardi dolara kredita i planira se pridružiti Velikoj Britaniji, Islandu, Njemačkoj i Belgiji u nacionalizaciji banaka koje se nalaze u problemima. Prema riječima Julije Timošenko, ukrajinske premijerke, država bi mogla otkupiti Prominvest banku, šestu najveću tamošnju banku. No ne treba očekivati da će potez države biti ograničen samo na tu banku. U S&P-u očekuju da bi MMF mogao relativno brzo odobriti kredit, no zbog političke nesigurnosti ne očekuje se skora stabilizacija tečaja i situacije u financijskom sektoru ove države.