Usprkos činjenici da se nalazimo u samom središtu ljeta i središnjem dijelu turističke sezone, na novčanom tržištu nema posebnih napetosti. Naime, devizne intervencije u prvoj polovici godini (više od 4,2 milijarde kuna) stvorile su dovoljno dodatne likvidnosti u sustavu tako da i očekivano viša potražnja za kunama ostaje bez teškoća podmirena. Tome treba pridodati i nešto više od 1,4 milijarde kuna u siječnju sa spuštanjem stope obvezne pričuve. Takva injekcija likvidnosti bila je sasvim dovoljna da se stabilna situacija na novčanom tržištu održi usprkos rekordnim razinama gotova novca u optjecaju (iznad 15 milijardi kuna ili oko 2 milijarde više nego u istom razdoblju prošle godine). Stoga su plasmani likvidnosti na obratnim repo aukcijama znatno ispod prošlogodišnjih razina, a banke viškove likvidnosti koriste za plasman na prekonoćne depozite pri HNB-u. Iako su se kamatne stope našle na razinama iznad obratne repo stope pri početku novog razdoblja obvezne pričuve, posljednje kotirane razine već su niže od te razine (3,5 posto). Kao znak opreza sudionika na tržištu, kamatne stope na dugoročnije depozite ostale su stabilne i nepromijenjene, iznad razina ovogodišnjih prosjeka, na razinama između 4 i 5 posto. Stabilno okruženje na novčanom tržištu omogućuje i dalje povoljno financiranje državnog proračuna putem plasmana trezorskih zapisa. Prinos na jednogodišnje zapise stabilan je na razini od četiri posto, a tromjesečni zapisi plasirani su sa sniženim prinosom od samo 2,84 posto. No zato je tijekom srpnja povećan iznos ukupnih zapisa u optjecaju što je omogućilo državi financiranje u iznosu 440 milijuna kuna u ovoj godini. Tečaj ostaje neuobičajeno stabilan za ovo razdoblje godine usprkos sezonskim pritiscima na jačanje kune. No korporativna potražnja i pozicije banaka dovoljan su argument da ponuda deviza ne dominira na tržištu iako svako slabljenje potražnje odmah omogućuje jači utjecaj aprecijacijskim čimbenicima.