Hypo Alpe-Adria banka smanjila je temeljni kapital za čak 751,1 milijun kuna. Kako je u petak objavilo Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD), provedeno je smanjenje temeljnoga kapitala povlačenjem 185.000 redovnih dionica banke serije A i 27.675 dionica serije B. Na Glavnoj skupštini te banke krajem prošle godine odlučeno je da se temeljni kapital smanjuje sa 5,95 milijardi kuna na 5,2 milijardi. Razloga za smanjenje temeljnoga kapitala može biti nekoliko, od velikog broja loših kredita zbog kojih se aktiviraju rezervacije, a zbog čega banka mora naći dodatni kapital, što se većinom radi umanjenjem dobiti ili zbog povlačenja kapitala od matične banke izvan Hrvatske. No u Hypo banci, čiji čelni čovjek je Markus Ferstl, kažu da nije riječ ni o jednom takvom slučaju.

‘Nije povlačenje’
“Ovdje se ne radi o povlačenju kapitala već samo o promjeni strukture kapitala. Sukladno tome Hypo banka smanjila je osnovni kapital u iznosu od 751 milijun kuna, ali je istodobno povećala kapitalnu bazu za 100 milijuna eura preko hibridnoga kapitala”, objašnjavaju u banci, koju vodi predsjednik Uprave Markus Ferstl. Ističu da je riječ je o internoj mjeri. “Promjena strukture kapitala ni na koji način neće se negativno reflektirati na poslovanje banke, naše klijente ni bankarsku industriju”, objašnjavaju u toj banci. Dodaju i da je nakon promjene strukture kapitala Hypo banka i dalje iznadprosječno dobro kapitalizirana. “Stopa adekvatnosti kapitala veća je od 26 posto, čime je Hypo banka i dalje najbolje kapitalizirana velika banka u Hrvatskoj i jedna od najsigurnijih banaka u cijeloj regiji”, kažu u toj banci. Iako je riječ o promjeni strukture kapitala banke koje nije dovelo do potresa u adekvatnosti kapitala, Damir Novotny, nezavisni konzultant, smatra da potez Hypo banke nije dobar.

‘Hibrid se može povući’
“To nije dobro jer hibridni kapital znači da se u nekom trenutku može lako povući, a to nije slučaj kod uplaćenoga temeljnog kapitala. Hibridni se kapital ponaša kao depozit i nakon određenog vremena može se povući”, upozorava Novotny. Ističe da je taj potez napravljen na teret kapitala. “Ovo što su napravili ne bi mi se svidjelo da sam guverner HNB-a. To je slabljenje kapitala Hypo banke u Hrvatskoj”, zaključuje Novotny. Kontaktirali smo i narodnu banku te tražili komentar, no do zaključenja broja nismo ga dobili. Inače, prema posljednjim podacima Hrvatske Narodne banke iz lipnja, adekvatnost kapitala te banke iznosila je 26,05 posto i bila je sedma najveća na tržištu, a ukupna aktiva te banke od 40,09 milijardi kuna bila je četvrta najveća u Hrvatskoj. Dobit banke u prvoj polovici ove godine prije oporezivanja iznosila je 101,08 milijuna kuna, što je za 9,9 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani.