Svi indikatori pokazuju da je profitabilnost hrvatskih banaka u padu, a taj je pad krajem 2006. i početkom ove godine dodatno ubrzan. Čak ni kada je povrat na kapital bio na maksimumu 2004. godine (veći od 16%), njegova visina nije iskakala iznad prosjeka za tranzicijske zemlje tzv. nove Europe. Pad profitabilnosti koji je uslijedio od kraja 2004. naovamo spustio je stopu povrata na kapital na razmjerno nisku razinu u europskim okvirima, a posebno u okvirima tranzicijskih zemalja (ispod 13%). Sažetak je to analize koju je jučer predstavila Hrvatska udruga banaka uputivši kritiku mjerama koje povlači Hrvatska narodna banka, a posebno ograničavanje rasta kredita na razini od 12 posto godišnje, odnosno 3 posto kumulativno u drugoj polovici 2007. godine. Zanimljivo je da u HUB-u ističu kako će unatoč padu profitabilnosti banke to preživjeti, no postavljaju pitanje hoće li ovakav nagli zaokret u dinamici kreditne aktivnosti imati negativan učinak na gospodarsku aktivnost. Osvrnuli su se i na mjere HNB-a ocijenivši ih neselektivnima i diskriminirajućima, te naglasivši da otežavaju osnovnu funkciju banaka – financijsko posredovanje.
Nadprosječan povrat
Prema povratu prije oporezivanja na aktivu, koji je u Hrvatskoj u 2005. iznosio 1,64 posto prema podacima MMF-a, hrvatske su se banke pozicionirale iznad prosjeka promatranih zemalja, koji je iznosio 1,47 posto. Najveći povrat na aktivu ostvarile su banke na tržištima u nastanku (Gana, Rusija, Armenija, Kolumbija), dok su najmanji ostvarile banke u razvijenim europskim zemljama (Njemačka, Francuska, Belgija, Austrija). Međutim, u usporedbi s europskim tranzicijskim zemljama povrat na aktivu hrvatskih banaka bio je razmjerno skroman, stoji u analizi HUB-a. Veći povrat ostvarile su banke u Mađarskoj, Letoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Poljskoj. Manje povrate od hrvatskih banaka ostvarile su banke u Litvi, Slovačkoj i Sloveniji. Prema povratu na kapital koji je u Hrvatskoj iznosio 20,2 posto u 2005., naše su se banke također pozicionirale iznad prosjeka promatranih zemalja. Promjena regulacijske politike u Hrvatskoj koja je povećala kapitalni zahtjev na temelju valutno potaknutih kreditnih rizika, tvrde u HUB-u, uzrokovala je brži pad povrata na kapital od povrata na aktivu što predstavlja tendenciju suprotnu od “normalne” koja podrazumijeva smanjenje tog omjera.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu