Nisam želio biti grobar hrvatskog osiguranja i zbog toga sam se još ljetos distancirao od projekta koji se zove novi Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, tvrdi suvlasnik koncerna Agram Dubravko Grgić.

Imao je, naglašava, dobru namjeru, htio je da hrvatska industrija osiguranja počne poslovati prema modelu koji imaju uređena tržišta poput njemačkog, stoga su se i njegovi suradnici i on uključili u izradu novog zakona te u suradnji s Institutom za osiguranje predložili ga Ministarstvu financija. Nekoliko je godina, iznosi, proučavao modele zakona koji se primjenjuju na pojedinim tržištima u europskim okvirima. Međutim, Ministarstvo financija je u javnu raspravu neočekivano poslalo prijedlog u koji su ugrađena rješenja iza kojih Agram ne može stati, što je i presudilo odluci da se povuku. Činjenica da dva suca, iako rade unutar istog suda, ističe Grgić, za iste posljedice presuđuju odštete koje se potpuno razlikuju potvrđuje da su našem mediteranskom mentalitetu nužne tablice s bodovima i vrijednost boda.

One bi svakom oštećeniku omogućile da sam izračuna iznos odštete. Agram je predlagao 10 kuna za bod, Ministarstvo je bez konzultacije osiguratelja odredilo 13 kuna. Podjela Hrvatskog ureda za osiguranje na Ured zelene karte i Garancijski fond njemački je koncept, tvrdi Grgić, i dodaje kako su protiv takva rješenja ustali lobiji koji kroz HUO ubiru iznimno visoke honorare. Neodrživo je, smatra Grgić, da Euroherc danas podmiruje 23 posto godišnjeg troška Garancijskog fonda i ima jednog predstavnika kao i Allianz koji plaća tek osam posto. U 2011. ukupno je kroz 1,94 milijuna autopolica ugovoreno 2,9 milijardi kuna premije, od čega na društva Agrama otpada 868.492 police i 1,26 milijardi kuna premije.