Godinu 2005. hrvatsko tržište osiguranja zaključilo je sa 1,003 milijarde eura zaračunate premije dok su slovenski osiguravatelji uknjižili premiju u iznosu 1,546 milijardi eura. Tek 2014. godine hrvatsko bi tržište moglo nadoknaditi aktualnu razliku i primaknuti se na korak rezultatu koji će te iste godine postići konkurencija iz branše u susjednoj Sloveniji, procjenjuju Franjo Štiblar i Filip Šramel, dva vrhunska znalca tržišnih zbivanja u osiguravateljnoj industriji regije. Prema Štiblar-Šramel procjenama, izrečenim na ovogodišnjem sarajevskom susretu (re)osiguravatelja s prostora bivše Jugoslavije (Sors), slovenska bi društva na kraju 2014. godine mogla ostvariti premijski prihod u iznosu 2,634 milijarde dok bi kod hrvatskih osiguravatelja te godine bruto premija mogla dosegnuti 2,464 milijarde eura.

Snažan rast
Ta dva tržišta, po najavama spomenutog autorskog dvojca, zapravo će samo nastaviti trend snažnog rasta. Evidentan i kroz razdoblje unatrag nekoliko godina i to posebno u odnosu na učinak koji paralelno ostvaruju ostali osiguravatelji u regiji. Zanimljivo je da Štiblar-Šramel u razvojnoj viziji, ciljanoj za razdoblje 2004-2014. godina, snažniji financijski rast ipak predviđaju društvima na hrvatskom tržištu osiguranja. Slovensko će tržište, po njihovoj projekciji, u tih deset godina premiju povećati za daljnjih 1,177 milijardi eura dok će, u tom istom razdoblju, premija hrvatskog tržišta osiguranja narasti za 1,556 milijardi eura. Time će sadašnja međusobna tržišna razlika sa sadašnjih pola milijarde u korist Slovenaca pasti ispod 200 milijuna eura. I ostala tržišta, iz granica bivše zajedničke države, kroz spomenuto razdoblje imat će uzlaznu crtu rasta, no njihov će učinak, po konačnom premijskom prihodu, biti neuporediv s rezultatom hrvatsko-slovenskih osiguravatelja, uvjereni su Štiblar i Šramel. Bazirajući svoje procjene na poslovnom učinku ostvarenom u 2004. godini te rastu očekivanom do kraja projiciranog desetljeća Štiblar i Šramel najavljuju da bi premija po populacijskom kriteriju u Sloveniji mogla porasti sa 728 na 1192 eura.

Slovenski trend bolji
Rast prosječne pojedinačne premije premda će u Hrvatskoj imati brži tempo, s 206 na 507 eura, zaostajat će za slovenskim trendom. Za područje Crne Gore predviđaju rast s 42 na 100 eura, slično misle i za prostor FBiH, gdje očekuju povećanje s 46 na 109 eura. Dok će u preostale dvije zemlje kroz navedeno desetljeće rast premije zaostajati, pa će tako u Srbiji s 40 doći na 94 eura, a Makedoniji bi mogao dosegnuti euro više, s 40 na 95 eura.

Strancima ne bi trebalo prodati CO
Dok se bavio procjenom tržišnih kretanja za razdoblje 2003-2012. Štiblar je izračunao da će u tom razdoblju BDP Hrvatske porasti 63 posto dok će premija osiguranja biti udvostručena, odnosno povećana za 126 posto. Procijenio je također da na tržištu mogu opstati tek tri jaka osiguravatelja i tom prigodom poručio “autoritetu odlučivanja u Hrvatskoj” neka pruži aktivnu potporu razvoju osiguranja u domaćem vlasništvu, ukoliko ne želi izgubiti i posljednji blue chip financijski sektor (banke su već u stranom portfelju). Kupe li stranci i osiguravatelje to će donijeti daljnje slabljenje ekonomske suverenosti zemlje i pretvara je u “provinciju na periferiji proširene i razvijene EU”. Ovu Štiblarovu preporuku od prije dvije godine aktualizirala je najavljena privatizacija Croatia osiguranja.