Tjesteničarska branša u Hrvatskoj bilježi zanimljive rezultate u posljednjih deset godina. Dio njih je pozitivan, a dio nije. Od onih pozitivnih spomenuli bismo podatak da se u tom razdoblju potrošnja tjestenine gotovo udvostručila, s prijašnjih 3,9 kilograma po glavi stanovnika na 7,3 kilograma, naveo je između ostalog Stjepan Odobašić, direktor tvrtke Robinson, koja organizira deseti internacionalni kongres tjesteničarstva „Conpasta“.

Kako Odobašić nadalje navodi, Hrvati godišnje konzumiraju gotovo 40.000 tona tjestenine, a potrošnja bilježi daljnji trend porasta, piše Glas Slavonije.

“To je još uvijek premalo u odnosu prema razvijenim europskim zemljama, a dovoljno je reći samo da naši susjedi Slovenci godišnje konzumiraju tri puta više tjestenine nego mi u Hrvatskoj. U spomenutom razdoblju došlo je također do bitnih pomaka u proizvodnji domaće tjestenine. Od prijašnjih 6500 proizvodnih tona godišnje Hrvatska je napravila znatan iskorak, pa danas proizvodi 22.000 tona. To je kap u moru u odnosu prema Italiji, koja proizvodi 2,3 milijuna tona tjestenine. Malo smo bolji od Jordana, kao pustinjske zemlje, koja proizvodi 20.000 tona godišnje. Proizvodnjom tjestenine u Hrvatskoj uz nekoliko većih proizvođača bave se uglavnom mali i srednji poduzetnici. U posljednjih nekoliko godina isprofiliralo se nekoliko značajnijih proizvođača, koji su primjenjujući nova tehnološka iskustva, znatno povećali proizvodnju, pa čak započeli izvoziti tjesteninu na europsko tržište i tržište zemalja ex Jugoslavije.

Izvoz

Kreću izvozni poslovi i za arapske zemlje uz obavezno dobivanje halal certifikata, navodi Odobašić i dodaje da je unatoč tome postotak uvoza tjestenine u Hrvatsku još uvijek izuzetno visok, a iznosi od 56 %, što zabrinjava.

– Iako je taj postotak svojevremeno iznosio čak 80 %, a i više, ipak je došlo do znatnih pomaka i smanjivanja uvoza. Trend uvoza i dalje se smanjuje, no usporedimo li podatak da Mađari godišnje uvoze samo sedam % tjestenine, Austrija 14 %, onda je očito da je hrvatska tjesteničarska branša još uvijek nedovoljno agilna. U konačnici stoji pred velikim izazovom te mora dati odgovor na pitanja: Tko će zadovoljiti intezivan rast potrošnje tjestenine? Kako razviti domaće potencijale i suvereno parirati uvoznoj tjestenini? Kako privoljeti domaće trgovačke lance, a posebice hrvatski hotelijersko-restoraterski i turistički sektor da sve više potpisuje nadružbenice za domaćom tjesteninom? Odgovor na ta pitanja je složen – kaže Odobašić.