Stambena štednja ima dugu tradiciju, osobito u srednjoj Europi. Prema upravo objavljenoj analizi Europskog udruženja stambenih štedionica, po obujmu ove štednje prednjači Njemačka sa oko 31 milijun zaključenih ugovora. Na drugom je mjestu Češka sa 5,13 milijuna ugovora. U Češkoj štedi točno polovica stanovništva, odnosno uvjerljiva većina punoljetnih, što znači da je ugovora razmjerno više nego u Njemačkoj (više od 80 milijuna stanovnika).

Austrija je na trećem mjestu sa 5,08 milijuna ugovora, četvrta je Slovačka sa 1,3 milijuna, na petom je mjestu Hrvatska sa 1,1 milijun ugovora, a šesta je Rumunjska.Uvjerljivo najviše državnog poticaja dobivaju Česi pa vjerojatno zato i prednjače po broju ugovora per capita. Do kraja 2003. država je dotirala stambene štediše sa 25 posto, odnosno sa maksimalno 4500 čeških kruna (180 eura, jedan euro vrijedi oko 25 kruna) godišnje, na sumu od 18.000 kruna. Iznos je za ugovore sklopljene 2004. i kasnije smanjen na 15 posto, odnosno najveći godišnji iznos poticaja od tada po ugovoru iznosi 3000 kruna (120 eura) na sumu od 20.000 kruna. Još su tisuće starih ugovora, sklopljenih krajem 2003. godine po starim, povoljnijim uvjetima. Kod bogatijih susjeda – Njemačke i Austrije – državna stimulacija iznosi najviše 45, odnosno 40 eura na godinu. Česima država poklanja za ove svrhe tri puta više nego Austrijancima njihova i 2,66 puta više nego Nijemcima njemačka država. Ukupno je Češka za potporu stambenoj štednji lani isplatila 13,37 milijardi kruna ili oko 535 milijuna eura.

U Slovačkoj država podržava stambenu štednju s 2000 slovačkih kruna, što je oko 63 eura. Hrvatska država je poslije češke najizdašnija s potporom: daje 750 kuna na godinu, što je oko 2,6 puta više od austrijske, odnosno 2,3 puta više od njemačke države. Njemačka potpora iznosi 8,8 posto troškova koji će iz ušteđene sume biti uloženi u kupnju stana, pa godišnji poticaj može iznositi najviše 45,06 eura za samca ili samicu, odnosno 90,11 eura za bračni par. Postoji i imovinski cenzus za korištenje državne potpore – godišnje prihodi ne smiju prijeći 25.600 eura za pojedinca, odnosno 51.200 za par. U Austriji se svake godine određuje visina premije kojom će ova štednja biti dotirana iz državnog proračuna. Premija se može kretati od tri do osam posto, a ove godine ustanovljena je na četiri posto, na maksimalno tisuću eura štednje. Državni “prilog” tako iznosi 40 eura. Prije dvije godine u ove svrhe država je štedišama isplatila oko 100 milijuna eura. Poslije šest godina Austrijanac može slobodno raspolagati ušteđevinom s dobivenom potporom i ne mora ništa uložiti u stambene svrhe. Isto važi i u Češkoj gde je minimum štednje pet godina, kao i u Hrvatskoj. U Slovačkoj visina državne premije zavisi o prinosu državnih obveznica. Za ovu godinu čine 12,5 posto od godišnjeg uloga štediše, odnosno 2000 slovačkih kruna. Prije nekoliko mjeseci češki premijer Mirek Topolanek izašao je u javnost s prijedlogom da se ukine državna podrška stambenoj štednji koja sve manje služi za stambenu izgradnju, a sve više je neka vrsta poklona svim punoljetnim Česima. Sada to više nitko ne spominje jer je najjača vladina Građanska demokratska stranka (ODS – konzervativni liberali) u anketama duboko pala iza oporbenih socijaldemokrata, velikim dijelom upravo zbog mjera Topolanekove vlade i ovakvih izjava koje se smatraju socijalno bezobzirnima. Sličnu namjeru imao je i njemački minstar finacija Peer Steinbrück, ali je odustao pred otporom građevinskih tvrtki i štedionica.