Hrvatska je prošle godine dodatno produbila ionako velik deficit robne razmjene s inozemstvom na 9,8 milijardi eura, odnosno on je za 972 milijuna eura viši od prethodne godine, pokazuju službeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Deficit je viši od ukupnog izvoza koji je 2007. godine iznosio nešto više od 9 milijardi eura. Istovremeno je robni uvoz u 2007. godini iznosio 18,8 milijardi eura. Hrvatska izvozom pokriva rekordno niskih 47,9 posto uvoza. Vrijednost plasiranih roba u inozemstvo izražena u eurima porasla je 9,1 posto, ali je s druge strane vrijednost uvoza porasla za 10,1 posto. Upravo je brži rast uvoza od izvoza utjecao na povećanje manjka u robnoj razmjeni za 11 posto. Sve su djelatnosti osim prerađivačke industrije zabilježile snažan pad izvoza. Dramatično pogoršanje pokazatelja u robnoj razmjeni došlo je do izražaja u prosincu kada je prvi put od ožujka došlo do pada izvoza na godišnjoj razini od 11 posto.

Regija
Ukupna vrijednost izvoza u prosincu iznosila je 732,6 milijuna eura, dok je uvoz u istom mjesecu iznosio 1,5 milijardi eura. Time je deficit u prosincu 2007. povećan za 29,5 posto u odnosu na isti mjesec 2006. godine. Bugarska i Rumunjska, koje se kao članice Europske unije često u hrvatskoj javnosti percipiraju kao zemlje s gospodarski lošijim pokazateljima zbog čega je Hrvatska zaslužila ulazak u EU ispred njih, imaju manji deficit od Hrvatske. Bugarska svojim izvozom pokriva 62,1 posto uvoza, dok Rumunjska izvozom pokriva 58,5 posto svojeg uvoza. Kada je u pitanju struktura proizvoda koje Hrvatska izvozi, onda je stanje dodatno zabrinjavajuće. Suficit je ostvaren tek s nekolicinom proizvoda, a to su brodovi, duhan, pluto, riba, šećer, drvo, metalne rude, celuloza i otpaci od papira. Kada se pogleda kvaliteta proizvoda koje je Hrvatska uvezla, onda se najbolje vidi gdje je hrvatska proizvodnja danas na globalnom tržištu. Naime, Hrvatska je u najvećem broju uvezla gotove proizvode, dakle one koje imaju najveću dodanu vrijednost, a slijede automobili te nafta i naftni derivati. Ti proizvodi su i najskuplji, a hrvatska je Vlada upravo povećanje proizvodnje proizvoda s dodanom vrijednošću prije točno godinu dana bombastično navela kao glavni cilj hrvatske izvozne strategije. Tada je Vlada predstavila jedan od najambicioznijih planova u posljednjih 15 godina, vrijedan 323,5 milijuna kuna, davši mu zvučno ime Hrvatska izvozna ofenziva (HIO). Cilj je te ambiciozne strategije, po uzoru na austrijsko iskustvo, utrostručiti hrvatski izvoz u tri godine. HIO je pred sebe postavio četiri osnovna cilja: povećanje broja izvoznika, promjenu strukture izvoznih proizvoda koji trebaju imati veću dodanu vrijednost, povećanje konkurentnosti i osnivanje šest isključivo izvoznih klastera: “Voda”, “Male brodogradnje”, “Tekstil – odjeća”, “ICT – rješenja”, “Marikultura – hrvatska riba” i “Drvo – namještaj”. Za tako nešto bila je potrebna politička odlučnost za provedbu bolnih, ali nužnih reformi, koja je očito izostala. Nedovoljna odlučnost u provođenju reformi jedna je od glavnih prigovora zbog kojih Europska unija prijeti blokadom pregovora o ulasku Hrvatske u EU. Prijeti i realna opasnost da se HIO pretvori u još jednu propalu strategiju jer su efekti, prema pokazateljima DZS-a o robnoj razmjeni, ostali sasvim nevidljivi.

Neuspješna ofenziva
Poticanje izvoza tako se pretvorilo u još jedno od neispunjenih zadataka državne administracije. Najveći godišnji rast uvoza u Hrvatsku zabilježen je u prehrambenim proizvodima, električnoj energiji te odjeći i obući. Najviše je roba izvezeno u Europsku uniju u iznosu od gotovo 4 milijarde eura, što je 60,3 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Godišnja stopa rasta izvoza na to tržište iznosi 2,4 posto. Uvezeno je pak dvostruko više te je godišnja stopa rasta uvoza s tržišta EU 6,4 posto. Gledano pojedinačno po zemljama članicama, Hrvatska najviše proizvoda uvozi iz Italije, s kojom je godišnja stopa izvoza pala za 9 i pol posto, dok istodobno raste uvoz. Jedini suficit ostvaren je s članicama Cefte. Visok deficit robne razmjene s inozemstvom u prošloj godini nastavit će nepovoljno utjecati na kretanja na tekućem računu platne bilance koji bi mogao u 2007. godini i dalje biti znatan usprkos rastu prihoda od turizma tijekom trećeg tromjesečja.

Očekuje se povećanje rasta trgovine na malo

Za sredinu tjedna DSZ je najavio objavu podataka o trgovini na malo za prosinac u kojem se očekuje povećanje rasta prometa na godišnjoj razini od 3 posto, ponajviše zbog predblagdanskog raspoloženja. Za isto je vrijeme DSZ najavio i objavu proizvođačkih cijena koje bi i u siječnju trebale potvrditi snažnije inflatorne pritiske. Analitičari Raiffeisen banke očekuju godišnji rast od 5,7 posto, dok bi na mjesečnoj razini rast mogao iznositi 0,6 posto.