Hrvatska sa 15,45 milijardi dolara i Bugarska sa 20,1 milijardu dolara imaju najviše devizne rezerve od svih balkanskih zemalja. Primjerice, Grčka ima 3,7 milijardi dolara deviznih rezervi, Bosna i Hercegovina 4,17 milijardi dolara, dok naši istočni susjedi Srbi imaju međunarodne pričuve gotovo jednake hrvatskim – 15,44 milijarde dolara. Takva visina hrvatskih deviznih rezervi dobra je situacija, kaže Velimir Šonje, ekonomski analitičar, te ističe da su zbog ukupnih financijskih turbulencija na tržištu države s višim deviznim rezervama stabilnije.

Kreditni rizik
Takva stabilnost jedan je od glavnih ciljeva upravljanja deviznim rezervama Hrvatske narodne banke s kojom se želi održati stabilnost kune, ali i održati određeni stupanj likvidnosti radi potreba međunarodnog plaćanja te adekvatno upravljati rizicima kojima su rezerve izložene. Najvažniji rizici s kojima se HNB susreće su kreditni rizik gdje se može dogoditi ne ispunjavanje obveza partnera kod kojeg je banka uložila rezerve, kamatni rizik gdje se tržišna vrijednost instrumenata s fiksnim prinosom mijenja ovisno o promjeni kamatnih stopa na tržištu. Isto tako prisutan je i valutni rizik zbog fluktuacije međuvalutarnih odnosa kune prema dolaru i kune prema euru, rizik likvidnosti te operativni rizik koji proizlazi iz poremećaja u utvrđenim procesima rada. Unatoč svim rizicima koji bi mogli umanjiti rezerve, u ožujku ove godine devizne rezerve dosegle su najvišu razinu u povijesti koja je viša od 15 milijardi dolara, a mnogi analitičari očekuju da će se taj iznos do kraja godine povećati za dodatnih 770 milijuna. Što se tiče potrebne visine deviznih rezervi u Hrvatskoj, prema pravilima Hrvatske narodne banke ne postoji nikakav konsenzus, nego je uvriježeno pravilo da bi devizne rezerve trebale odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od tri mjeseca. Stoga su više devizne rezerve poželjnije zato što strani investitori veliku važnost pridodaju rezervama prilikom procjene kreditnog rejtinga pojedine zemlje. Iako se čini da se hrvatske devizne rezerve povećavaju iz mjeseca u mjesec, važno je naglasiti kako se promjenom tečaja dolara prema euru mijenja i visina deviznih rezervi. “Nemojte se zavaravati visinom rezervi jer kako dolar slabi prema euru, tako se rezerve povećavaju. Promatrajući rezerve u eurima, one su u proteklih godinu dana rasle za manje od 500 milijuna eura, ili oko 5 posto”, kaže Šonje. Zbog toga je potrebno istaknuti kako se udio eura u službenim deviznim rezervama diljem svijeta povećao u odnosu na dolar. Naime, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda za posljednje tromjesečje 2007. godine, zamjećuje se porast udjela europske valute na svjetskim tržištima na 26,4 posto, što je odraz jačanja eura na deviznim tržištima. Uvjerljivo najveće devizne rezerve u svijetu ima Kina, koje su u travnju porasle na nevjerojatnih 1760 milijardi dolara što je više od rezervi Japana, Tajvana, Južne Koreje i Hong Konga zajedno. Ukupno gledajući, kineske rezerve povećavale su se oko 100 milijuna dolara na sat, što je rezultat povećanja zabrinutosti zbog ubrzavanja priljeva špekulativnog novca, potaknutog jačanjem juana te sve većim jazom između pada ključnih kamatnih stopa u SAD-u i njihova podizanja u Kini.

Japan iza Kine
Osim Kine, prema podacima za svibanj ove godine, najviše devizne rezerve u svijetu ima Japan sa 996,9 milijardi dolara što je lagano smanjenje s obzirom na travanj kada su imali 1000 milijardi dolara. Isto tako svakako je potrebno spomenuti Indiju, kao drugo najbrže rastuće gospodarstvo na svijetu, čije su devizne rezerve 314,2 milijarde dolara. Ako pogledamo države u našoj blizini, Rusija sa 534,4 milijarde dolara ima najviše devizne rezerve, a među članicama EU Njemačka drži vodstvo sa 143,2 milijarde dolara, slijedi Francuska sa 120,4 milijarde dolara. Osim njih, spomenimo i naše susjede Slovence čije su devizne rezerve 1,07 milijardi dolara, a Mađara 26,1 milijarda eura.

Najveće zlatne rezerve u SAD-u

Središnje banke država svijeta drže i rezerve zlata, a 2001. godine je procijenjeno da u svijetu ima 145.000 tona zlata. Kada bi se tome pridodala cijena iz ožujka ove godine od 32,15 milijuna dolara po toni, ukupna vrijednost izvađenog zlata je 4,66 bilijuna dolara. Kada bi se svjetska ekonomija vratila na zlato kao mjerilo, cijena bi mu značajno porasla s obzirom da je ukupna vrijednost svih svjetskih tržišta dionica 43,6 bilijuna dolara. Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, samo u Indiji privatne osobe posjeduju zlato za 920 milijardi dolara, što je četiri puta više od količine koja se nalazi u američkom Fort Knoxu.