Dok su druge zemlje štedjele Hrvatska se zaduživala, no taj trend mora prestati jer bez dugoročne štednje, sa ili bez MMF-a, Hrvatska nema zaštite u slučaju nove krize međunarodnih financija. Eventualni udar iz inozemstva, koji više nije tako nevjerojatan, vjerojatno bi se prelio na cijenu zaduživanja potom i na kamatne stope na kredite jer Hrvatska nema zaštitne mehanizme, upozorenje je najnovije analize Hrvatske udruge banaka.
Korak u krivom smjeru
Domaća fiskalna pozicija nakon prošlogodišnjeg povećanja budžetskog deficita i rasta javnog duga, ušla je u “crveno” i prestala biti održiva unatoč donošenju Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Sljedeća Vlada morat će, sa ili bez MMF-a, provesti dugoročni program štednje, rekao je direktor HUB-a Zoran Bohaček. Dok su druge države štedjele, čak 19 zemalja Unije smanjilo je svoje primarne deficite, Hrvatska ga je prošle godine povećala i to je bio “korak u krivom smjeru”. Osim deficita proračuna, u kritičnu fazu ulazi i javni dug jer će s jamstvima premašiti 60 posto BDP-a iako se za zemlje u razvoju dozvoljenom granicom smatra od 40 do 50 posto BDP-a. “Hrvatska više nema vremena za odgađanje fiskalne konsolidacije pa će nova Vlada, bez obzira tko ju bude sastavljao, morati odmah uvesti dugoročne mjere štednje”, poručio je u petak Zoran Bohaček. Prvi čovjek HUB-a napominje da mjere štednje ne trebaju biti razlog za bojazan jer konsolidacija javnih financija ima pozitivan učinak na niže kamate, pogotovo ako osiguraju rast kreditnog rejtinga.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.To da si naše banke sada, kada su plasirale novac državi, žele kvalitetnija osiguranja, to je samorazumljivo i u redu. Pozivi da se uključi MMF u tom smislu su i samorazumljivi i uvredljivi. Stoga ne čudi reakcija ministrice Dalić, koja sa pozcija uvrijeđenosti, poziva banke da snize kamate.
Ono što u cijeloj igri meni nedosteje je ono što su utvrdili Joseph E. Stiglitz i Bogomir Kovač( sa Ekonomskog fakulteta u Ljubljani) a to je:
– Josep E Stiglic u svom prilogu pod naslovom: Grčku neće spasiti štednja, a ni privatizacija, upozorava da su za sve krivi financijska tržišta i desničarski ekonomisti;
– a Bogomir Kovač, u svom prilogu u Mladini, pod naslovom: Bolna spoznaja, utvrđuje kako je ekonomska teorija puna savjeta i samokritičku utvrđuje, kako je ekonomistima jako slabo poznata povezanost između bankarskog i fiskalnog sustava.A upravo ta povezanost je ključna za financijsku stabilnost i gospodarski rast.
Dakle, ova polemika koja se sada vodi između Ministarstva financija i HUB je je zamarajuća i deplasirana!
Uključite se u raspravu