Od prošlog ponedjeljka neke slovenske banke uvele su naplatu provizije na dizanje gotovine s bankomata drugih banaka.
Tako će banke grupe Nove ljubljanske banke, grupe Nove kreditne banke Maribor, Abanke Vipa i Banke Koper na svaku transakciju strankama naplatiti troškove podizanja gotovine u visini od 80 tolara (2,44 kn). Unutar bankovnih grupa neće biti naplate naknade, a od nje su izuzeti školarci i studenti. U Sloveniji ni prije podizanje gotovine s bankomata drugih banaka nije bilo besplatno, ali su dosad banke troškove poravnavale među sobom. Činjenica da se na ovakav potez simultano odlučila skupina banaka koja posjeduje čak 80 posto bankomata u zemlji izazvala je nemali bijes slovenske javnosti, koja ovaj potez smatra organiziranom bankovnom iznudom građana.

Dogovor banaka?
Osim građana, potez banaka uzbunio je i državnu agenciju za zaštitu tržišne konkurencije pa je tako voditelj agencije Andrej Plahutnik počeo s prikupljanjem informacija kojima nastoji utvrditi je li riječ stvarno o međusobnom dogovoru banaka. Već je potkraj pretprošlog tjedna poslao upitnike spomenutim bankama, kao i Udruženju banaka Slovenije. Postupak utvrđivanja krivnje banaka, nakon kojeg bi one bile prisiljene vratiti naplaćene naknade, mogao bi potrajati godinama. U Sloveniji se mjesečno obavi oko 8 milijuna transakcija na bankomatima, od čega oko 6 milijuna otpada upravo na podizanje gotovine. Banke bi prema tom izračunu mjesečno samo od naplate naknada mjesečno mogle zaraditi od 48 do 72 milijuna tolara, a godišnje od 576 do 864 milijuna tolara. I dok su klijenti slovenskih banaka konsternirani, u Hrvatskoj se oko toga nikad nije dizala velika prašina. Tako gotovo sve domaće banke već godinama svojim klijentima naplaćuju tu uslugu, i to najmanje 10 kuna po transakciji, što je čak četiri puta više od iznosa naknade u Sloveniji. U Europskoj uniji postoje različite prakse naplate. Ipak, čini se kako je naplata troškova podizanja s drugih bankomata, na opću žalost klijenata banaka u zemljama EU, sve uobičajenija praksa. Glavni razlog za to je direktiva uvedena 2001. godine kojom je EU nastojala smanjiti razlike u naplati troškova svojih usluga klijentima i povećati transparentnost njihova poslovanja. Europska komisija zapravo je nastojala postići manje razlike u naplati naknada između domaćih i stranih korisnika bankomata u jednoj zemlji jer je to smanjivalo prednost jedinstvenog sredstva plaćanja.

Posljedice direktive
Nažalost, nakon nekoliko godina pokazalo se kako je glavni efekt direktive, unatoč dobrim namjerama, taj da su banke počele zaračunavati naknade za podizanje gotovine na nematičnim bankomatima i u drugim zemljama, što do tad nisu činile. Banke su se opravdale izjavom kako bi ih nediskriminatorno omogućavanje besplatnog podizanja gotovine previše stajalo jer se učestalost podizanja gotovine u inozemstvu nakon uvođenja eura znatno povećala i još je u porastu. Podizanje gotovine domaćih i stranih korisnika bankomata radije su izjednačile na način da su počele ispostavljati račune i domaćim korisnicima koji imaju račune u drugim bankama.

Besplatno samo u Austriji, Portugalu i Nizozemskoj

U zemljama eurozone troškovi podizanja gotovine naplaćuju se u Belgiji, Finskoj, Francuskoj, Luksemburgu i Španjolskoj gdje je to uvedeno tek nedavno. Naplata je prije direktive EU već postojala u Italiji, Njemačkoj i Grčkoj, dok u Irskoj neke banke naplaćuju naknadu, a neke se još nisu odlučile na taj korak. Potpuno besplatno podizanje gotovine s bankomata danas je prisutno samo u Austriji, Portugalu i Nizozemskoj.