Informacija o zapinjanju pregovora Vlade s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) oko ulaska u vlasništvo Hrvatske poštanske banke (HPB) poteže i pitanje mogućih sankcija za HBP u slučaju da banka ne uspije do kraja ožujka povećati adekvatnost kapitala.

Od prvog travnja, naime, banke moraju imati minimalnu adekvatnost kapitala od 12 posto, umjesto dosadašnjih 10. Iako se zajedno sa stopom mijenja i izračun koji će u prosjeku podignuti kapitaliziranost banaka za dva postotna boda, to ne vrijedi i za HPB čija stopa adekvatnosti od 10,13 posto novim izračunom neće ‘profitirati’ ni do 11 posto bez dodatnih najmanje pola milijarde kuna. Mada je, navodno, ministar financija Ivan Šuker pronašao načina za podizanje kapitala HPB-a, istražili smo što propisuje zakon u slučaju da mu to ne uspije. Zakon o kreditnim institucijama po tom je pitanju neumoljiv. Prvi korak je na upravi banke – ona mora obavijestiti HNB da je stopa adekvatnosti kapitala ispod minimuma. Češće, probleme pa i one kapitalne, prije detektira središnja banka u svojim redovnim nadzorima. Budući da je kapitaliziranost ‘sveto pismo’ svake banke, HNB na raspolaganju ima niz mjera kojima banku obvezuje da se uskladi sa zakonom. Adekvatnost kapitala računa se kao omjer jamstvenog kapitala i rizične aktive banke. Njeno ‘šminkanje’ svodi se ili na povećavanje kapitala ili smanjivanje rizične aktive. U slučaju da stopa padne ispod 12, ali ostane iznad 9 posto, HNB može banci zabraniti isplate dobiti, naložiti smanjivanje troškova pa čak i ograničiti rast imovine što, između ostalog, može značiti i zaustavljanje kreditiranja. Mjere idu sve do zabrane stjecanja dionica i udjela, širenja mreže poslovnica, zabrane daljenjeg povećavanja izloženosti prema jednoj osobi te naposlijetku do naloga upravi da sazove glavnu skupštinu i predloži dokapitalizaciju. Uz nalog upravi da dosegne minimalnu adekvatnost, HNB može imenovati svog povjerenika koji će je izvještavati provode li se mjere. No, lepeza mjera tu ne završava. Ako unatoč svemu stopa ostane ispod 12 posto, HNB može imenovati posebnu upravu od dva člana čime prestaju sve ovlasti Uprave i NO-a i vlasnik banke više nema utjecajka na poslovanje. Posebna uprava poduzet će sve potrebno da ispuni naloge regulatora: od prodaje imovine do rezanja troškova sve do procjene spremnosti dioničara da osiguraju kapital, sazivanja glavne skupštine za izglasavanje dokapitalizacije. U slučaju da se ni nakon intervencije posebne uprave financijsko stanje ne može poboljšati da se osigura minimalna adekvatnost, banka odlazi u prisilnu likvidaciju ili stečaj.

Ovlasti

Troškovi propasti
Kapital je posljednja je linija obrane banke i ključ stabilnosti. Ovlasti regulatora da praktički može onemogućiti vlasnika u upravljanju, posljedica je činjenice da je trošak propasti banke uvijek veći za društvo nego za vlasnika jer banke upravljaju najvećim dijelom nacionalne novčane imovine.